Program obilježavanja započeo je misnim slavljem u Sveučilišnoj kapeli kojega je predvodio sveučilišni kapelan vlč. Branimir Jagodić u koncelebraciji s rektorom Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željkom Tanjićem i doc. dr. sc. Odilonom Singboom sa Sveučilišne katedre za teologiju.

Svečani akademski čin, koji je moderirala asistentica na Sveučilišnom odjelu za povijest Veronika Novoselac, nastavio se u dvorani „Blaženi Alojzije kard. Stepinac“, a nakon himne Republike Hrvatske uslijedio je pozdravni govor rektora Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željka Tanjića.

„Posebna je čast i zadovoljstvo vidjeti vas okupljene u ovolikom broju za ovu posebnu prigodu – za Dan Sveučilišnog odjela za povijest, koji je i najstariji studij na našem Sveučilištu. Vaš rad i trud vidi se i cijeni – čemu svjedoče i brojni uspjesi vašeg Odjela, kao i prepuna dvorana studentica i studenata”, istaknuo je rektor te se nadovezao kako za ovu prigodu izvrsno odgovaraju riječi pape Franje, o kulturnoj diplomaciji te vitalnosti odnosa Crkve i povijesti povodom plenarnog 70. sastanka uspostave Papinskog odbora za povijest, čiji je član i prof. dr. sc. dr. h. c. Emilio Marin, profesor emeritus.

Sve prisutne pozdravio je i pročelnik Sveučilišnog odjela za povijest izv. prof. dr. sc. Mario Kevo koji je izvijestio o postignućima Odjela u proteklih godinu dana, odnosno od posljednjeg Dana Odjela i to u području znanstvenog i stručnog rada.

„Želio bih zahvaliti svima na Odjelu, studenticama i studentima, kolegama s drugih fakulteta i Upravi, kao i svima drugima koji su ovdje prisutni. Ponovno, iznimno mi je drago da smo se okupili u ovolikom broju te mi je uz uspjehe odjela čast i zadovoljstvo da mogu najaviti kako je naš Odjel započeo razgovore o izradi dokumentacije za inicijalnu akreditaciju dvopredmetnih studija na sveučilišnoj prijediplomskoj i diplomskoj razini sa Sveučilišnim odjelom za sociologiju i komunikologiju, kao i s Katoličkim bogoslovnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu”, istaknuo je Kevo.

Uslijedila je dodjela odjelnih priznanja, a u kategoriji za najbolji akademski uspjeh u akademskoj godini 2022./2023. priznanje su dobili: za I. godinu sveučilišnoga prijediplomskog studija Povijest Leon Brnad, za II. godinu sveučilišnoga prijediplomskog studija Povijest student Luka Mihanović, za III. godinu sveučilišnoga prijediplomskog studija Povijest studentica Martina Špilek, za III. godinu sveučilišnoga prijediplomskog studija Povijest (dvopredmetni) studentica Anamarija Pavičić, za I. godinu sveučilišnoga diplomskog studija Povijest student Ivan Timon Kus, za I. godinu sveučilišnoga diplomskog studija Povijest (nastavnički) student Ivan Buljan, za II. godinu sveučilišnoga diplomskog studija Povijest Stjepan Vlahović, mag. hist.

U kategoriji za najbolji diplomski rad obranjen u akad. god. 2022./2023. nagrađen je Jakov Blagojević za rad Percepcija rijeke Drave u srednjovjekovnim narativnim izvorima izrađen pod mentorstvom prof. dr. sc. Hrvoja Kekeza. Priznanje za najbolji izvannastavni angažman u akad. god. 2021./2022. u cilju promicanja Sveučilišnog odjela za povijest i struke kao i Hrvatskog katoličkog sveučilišta dobili su Izabela Rajić, studentici III. godine sveučilišnoga prijediplomskog studija Povijest te Nikola Budor, student III. godine sveučilišnog prijediplomskog studija Povijest.

Nakon dodjela priznanja održan je okrugli stol Moja alumni priča kojim je moderirao viši asistent dr. sc. Filip Hren, koji je predstavio udrugu Alumna HKS-a te s kolegicama Martinom Piškor, Martinom Hukavec-Vlašić i kolegom Mihaelom Puljićem predstavio studiji povijesti te izazove i lijepe trenutke rada u struci.

Nakon završetka svečanog akademskog čina na prvom katu Sveučilišta otvorena je izložba (Ne)znane junakinje Marije Jurić Zagorke autorica iz Udruge Čuvarice vremena, koja je osmišljena povodom 150. godišnjice Zagorkina rođenja, 120 godina od nastanka njezine povijesne drame Evica Gubčeva i 80 godina od objave posljednjeg romana Jadranka. Analizirano je devet Zagorkinih junakinja koje je stvorila u rasponu od 40 godina svoga književnog rada, počevši od prve Evice Gupčeve, preko Stanke, Nere, Ksenije, Jadranke, Dorje, pa sve do Gordane, Krasanke i Zlate.

Izložbu prati niz fotografija kojima su Čuvarice vremena, u suradnji s Vintage Photo Souvenir studijem u Zagrebu, kreirale vlastitu viziju spomenutih junakinja sukladno njihovim opisima, postupcima i sudbinama. Svaka Čuvarica vremena poslužila je kao model za utjelovljenje odabranih Zagorkinih junakinja uz spomenuti tekst analize te su izloženi i povijesni artifakti. Izložba je na HKS-u otvorena sve do 20. svibnja 2024., izvijestio je Ured za odnose s javnošću HKS-a.