"Ujedinio je u svojoj osobi nesalomljivu načelnost u obrani Božjih i ljudskih prava. Jedinstven je bio u neupitnoj ljubavi prema domovini i u kršćanskoj širini prihvaćanja i poštivanja ljudi u njihovim različitostima", ističe, između ostaloga, nadbiskup Prenđa o kardinalu Kuhariću.

U nedjelju 17. ožujka tijekom redovitih misa uključimo dušu plemenitog pokojnika u molitvu, poziva biskup Škvorčević te napominje da će se u ponedjeljak 18. ožujka, osmi dan nakon smrti kardinala Franje Kuharića, u svim župama biskupije slaviti mise zadušnice.

"Pastirskom mudrošću i očinskim srcem dvadeset i sedam godina upravljao je i svim dijelovima današnje Požeške biskupije. Stoga je preminuo naš nadbiskup!", stoji, između ostaloga, u sućuti biskupa Škvorčevića.

Dvije katoličke ustanove i jedna katolička kuća u Betlehemu pogođeni su izraelskim navođenim projektilima.

Predsjednik Sabora upisao se u knjigu žalosti te izrazio sućut zagrebačkom nadbiskupu Josipu Bozaniću i pomoćnim biskupima Josipu Mrzljaku i Vladi Košiću

Ovo istraživanje je značajno i s obzirom da statistički i znanstveno potvrđuje vrlo živu ekumensku i međureligijsku dinamiku tijekom ključnih ratnih godina, nasuprot nekim neupućenim i površno iznošenim izjavama pojedinaca o pasivnosti i nespremnosti na ekumensko-dijalošku suradnju Katoličke Crkve i drugih Crkava u Hrvatskoj.

Doživljavali smo ga kao svjedoka i propovjednika izlaska iz straha i neslobode u područje nade, ističe se u brzojavu.

“Božja providnost dovela ga je na nadbiskupsku stolicu blaženog Alojzija Stepinca kako bi, u njegovom duhu bio putokaz Crkvi u Hrvata. Stajao je čvrsto kao svjedok vjere i dizao glas okupljajući na molitvu sve koji su težili za Istinom”, kaže se, među ostalim, u poruci kardinala Puljića.

Kao jedini Hrvat sudjelovao je delegat za hrvatsku inozemnu pastvu u Njemačkoj o. Josip Klarić, koji se među sedamdesetak istaknutih sudionika obratio skupu.

Na sjednici je sudjelovalo četrdesetak svećenika iz svih područja slavonskog i srijemskog dijela biskupije, na čelu s dijecezanskim biskupom Marinom Srakićem, pomoćnim biskupima Đurom Gašparovićem i Đurom Hranićem te biskupom u miru Ćirilom Kosom.