Solin, (IKA) – U povodu obilježavanja 131. obljetnice rođenja hrvatskog svećenika, povjesničara i pisca, solinskoga velikana don Lovre Katića, Društvo prijatelja solinske baštine u suradnji s Odsjekom za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Književnim krugom Split organiziralo je u petak 16. veljače u hotelu Salona Palace predavanje i predstavljanje novoizišle Katićeve publikacije – Odnosi Trogira prema susjedima, priređivača Marka Trogrlića, redovitoga profesora na Filozofskome fakultetu u Splitu.
Predavanje o životu i djelu don Lovre Katića održao je doc. dr. Ivan Matijević, koji je uz poznate i one manje poznate podatke iz Katićeva života o njegovu znanstvenom, pastoralnom i pedagoškom radu naglasio i njegovu važnost u djelovanju kroz ulogu svojevrsnoga posrednika između rezultata todobnih znanstvenih istraživanja i društva točnije širega čitateljstva.
O Katićevim Odnosima Trogira prema susjedima govorili su recenzenti doc. dr. Tonija Andrić, pročelnica Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, i doc. dr. Ivan Basić, predstojnik Katedre za staru i srednjovjekovnu povijest te metode historijske znanosti. Govoreći o važnosti toga djela, predstavljači su istaknuli da ono zasigurno ulazi u zbir onih njegovih rasprava koje, vodeći računa o znanstvenom diskursu vremena kada ih je on pisao, nisu ni danas izgubile svoju vrijednost. Uz recenzente/predstavljače o samomu djelu govorio je i njegov priređivač prof. dr. Marko Trogrlić s Odsjeka za povijest. Trogrlić uz „povijest nastanka” nove publikacije razjasnio je i činjenicu njegove nepoznatosti i načina na koje je „otkriveno”.
Uz predstavljače publikacije nazočnima se uime organizatora obratio predsjednik Društva prijatelja solinske baštine Mario Matijević koji je podsjetio na ulogu koju si je društvo zadalo u očuvanju spomena, ali i djela solinskih velikana kojima zasigurno pripada don Lovre Katić. Na tome tragu Društvo je najavilo skoro predstavljanje svojih prijedloga projekata uređenja starohrvatskih lokaliteta u Solinu: „Prijedlog rješenja lokaliteta Šuplja crkva” kao i „Integralni plan rješenja starohrvatskih lokaliteta – Dolina hrvatskih kraljeva”.