Na predstavljanju su govorili gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, dubrovački biskup Roko Glasnović, predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul, britanski povjesničar dr. sc. Robin Harris, autor monografije prof. dr. Mitja Ferenc, urednik monografije mons. Nediljko Pintarić te izv. prof. dr. Marinko Marić sa studija Povijesti Jadrana i Mediterana Sveučilišta u Dubrovniku.

Svoje obraćanje biskup Glasnović započeo je Isusovom rečenicom „Ništa nije skriveno što se neće otkriti ni tajno što se neće doznati“ kojom se upozorava na to da Bog poznaje istinu i da se ona ne može trajno sakriti.

Osvrćući se na znanstvenu monografiju o prikrivenim grobištima Hrvata u Sloveniji biskup je naglasio njezinu vrijednost. Smatra da je ona čin poštovanja ljudskog dostojanstva koje ne prestaje smrću. „Prošlost nije samo prošlost. Iza svakog čovjeka stoji njegovo ime, lice i dostojanstvo“, poručio je biskup, podsjetivši pritom na riječi pape Benedikta XVI.

Spomenuo je, među ostalim, naglaske zajedničke izjave komisija „Iustitia et pax“ biskupskih konferencija Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije „O pravu na grob i dužnosti pijeteta“. Zaključio je da su kršćani pozvani opraštati, ali oprost ne znači da zlo prestaje biti zlom, niti znači brisanje povijesti, prikrivanje činjenica ili odustajanje od pravde. „Kršćanski oprost oslobađa čovjeka od mržnje i osvete, ali ostavlja otvorenim put istini, odgovornosti i pravednosti“, poručio je biskup.

Urednik monografije mons. Pintarić napomenuo je da je monografija nastala prigodom 80. obljetnice Drugoga svjetskog rata te daje zaokružen pogled na problem masovnih ubojstava Hrvata u Sloveniji nakon njegova završetka. Hrvati u emigraciji ispisali su o toj temi mnoga svjedočanstva, a dolaskom demokracije tema se otvorila i za izdavače u Hrvatskoj. „Ovo je najopsežnija knjiga o toj problematici“, ustvrdio je Pintarić te zahvalio Školskoj knjizi na njezinu objavljivanju. Znanstvenim pristupom oduzima se ona „bukačka“ navika pisanja o toj problematici.

„Knjiga donosi, možemo reći, slovensko iskustvo suočavanja s kolektivnom memorijom o svojoj prošlosti u europskom kontekstu, koja je u tom žalosnom poratnom razdoblju najkrvavije povezana i s hrvatskom prošlošću“, kazao je Pintarić podsjetivši na hrvatske vojnike i civile u izbjegličkim kolonama na području Slovenije u to poratno vrijeme.

Gradonačelnik Franković naglasio je da se knjiga predstavlja uoči obilježavanja stradanja na Daksi. „Toliko je godina prošlo od hrvatske samostalnosti, a mi još uvijek nismo do kraja spoznali našu povijest i suočili se s njom“, kazao je gradonačelnik problematizirajući razloge za to koji su prepoznatljivi i u svakodnevici. „Ta istina nije laka ni jednostavna, no o njoj treba progovarati“, istaknuo je.

Doktor Žužul podsjetio je na više desetljeća šutnje u društvu o toj stvarnosti koja se dogodila hrvatskom narodu u vrijeme Jugoslavije te progovorio o nekim počecima i uzrocima tih stradanja u širem kontekstu.

Osuđujući počinjene zločine, Žužul je ustvrdio da se u Hrvatskoj za sada zna za 1400 jama, a vjerojatno će ih biti otkriveno još više. Pohvalio je i međudržavnu suradnju Hrvatske i Slovenije na otkrivanju grobišta.

Povjesničar Harris, koji se bavi poviješću Dubrovnika, na predstavljanju se osvrnuo na jesen 1944. godine u Dubrovniku i stradanja Dubrovčana na Daksi. Na Daksi je među ubijenima bilo osam svećenika, sedam katoličkih i jedan pravoslavni. Harris je dodao da je potrebno pronaći posmrtne ostatke dubrovačkog biskupa Josipa Marije Carevića i sahraniti ih u kripti dubrovačke katedrale.

Suautor knjige Ferenc naglasio je spremnost Slovenije da se suoči s brojnim grobištima na svome području koja su nastala nakon Drugoga svjetskog rata te opisao događaje pronalaska brojnih ljudskih ostataka u jamama. „Struka je prepoznala da može, zna i hoće nadoknaditi civilizacijski dug, ali prečesto posrće i stane zbog prepreka koje joj se postavljaju u radu“, kazao je autor. No unatoč svemu, na temelju pronađenih ostataka na oko 40 prikrivenih grobišta može se ustvrditi da se u njima nalaze posmrtni ostaci ubijenih Hrvata. Posebice je istaknuo tzv. dječju jamu.

Koordinator predstavljanja monografije u Dubrovniku prof. Marić, kazao je da stradanja na jugu Hrvatske nisu samo dijelovi povijesti grada, nego su i „dio obiteljske povijesti ispunjene dugim čekanjem i otvorenim pitanjima koja su se prenosila iz generacije u generaciju“. Istaknuo je znanstveni doprinos monografije problematici stradanja Hrvata u ratu i poraću i njezinu vrijednost za mlađe generacije.

Predstavljanje su organizirali Školska knjiga, Grad Dubrovnik, Dubrovačka biskupija, Studij povijesti Jadrana i Mediterana Sveučilišta u Dubrovniku te Hrvatsko kulturno društvo Napredak – Dubrovnik.

Moderator večeri bio je Sebastijan Vukosavić, a u sklopu programa nastupio je mješoviti župni zbor Župe Presvetog Spasitelja iz Mokošice. Na početku večeri prikazan je film o stradanjima Hrvata u Sloveniji.

Knjiga na 735 stranica donosi oko 1000 fotografija, 99 karata te QR kodove s pomoću kojih se pametnim telefonima mogu precizno locirati grobišta. Prema evidenciji prikrivenih grobišta Republike Slovenije, od 750 lokacija za njih 134 se, na temelju svjedočanstava i pisane dokumentacije, procjenjuje da sadrže hrvatske žrtve. Sondiranjem je do sada potvrđeno 36 takvih grobišta, izvijestio je Ured za medije Dubrovačke biskupije.