Posljednji dan Papina posjeta Čileu
Santiago (IKA )
Santiago, (IKA) – Posljednji, treći dan svog boravaka u Čileu papa Franjo provodi na sjeveru u gradu Iquique, koji se prostire uz obalu Tihog oceana, a ima nešto više od 200.000 stanovnika. Nakon mise ručat će zajedno s pratnjom u Domu duhovnih vježbi u svetištu Gospe Lurdske, a potom će se u zračnoj luci oprostiti i otputovati za glavni grad Perua Limu.
Nakon jučerašnje mise i ručka s domorodačkim stanovništvom i doseljenicima, papa Franjo se susreo i s mladima u svetištu Gospe Karmelske. Mladima je Papa poručio da budu protagonisti povijesti, povezani s Isusom. Mladi danas žele biti uvijek povezani putem interneta i mobitela, jer se inače osjećaju izvan svijeta, dezorijentirani i loše raspoloženi. To vrijedi i za vjeru, jer kada ostanemo bez te veze koja oživljava naše snove, srce počne gubiti snagu, rekao je Papa i potaknuo mlade da ljube svoju domovinu i da po primjeru sv. Alberta Hurtada uvijek se pitaju što bi Isus učinio na mome mjestu. Na završetku svoga drugoga dana pastoralnog pohoda Čileu, papa Franjo susreo se sa studentima, profesorima i istaknutim intelektualcima i akademicima na Papinskom katoličkom sveučilištu u Santiagu te ih potaknuo da prihvate izazov stvaranja nove kulture dijaloga društvene uključivosti. U govoru Papa je istaknuo odgovornost sveučilišnih edukatora za stvaranje uvjeta miroljubivog suživota u zemlji, te posebno potaknuo, kako izvještava portal Vatican News, intelektualce i akademike da senzibiliziraju Čileance za važnost pokazivanja posebne skrbi i poštovanja prema domorodačkim zajednicama i njihovoj kulturi. Rekavši da znanje uvijek mora shvaćati da mora biti u službi života, Sveti Otac je upozorio da se obrazovna zajednica ne može svesti samo na učionice i na knjižnice. Pravi profesor mora biti u stanju probuditi čuđenje kod svojih studenata jer svijet i cijeli univerzum čekaju da budu otkriveni, smatra Papa. Podsjećajući okupljene da im je povjerena proročka misija, papa Franjo ih je potaknuo da „radije traže nove prostore dijaloga nego sukobe, prostore susreta a ne podjela, puteve prijateljskog neslaganje koje omogućuje poštovanje različitosti među osobama ujedinjenima u iskrenom naporu unaprjeđenja zajednice prema obnovljenom nacionalnom suživotu.