Zbog događanja Velikog tjedna, tradicijski početak kulturne priredbe Marulićevi dani u Splitu pomaknut je tri dana kasnije – na blagdan sv. Marka 25. travnja. Obilježavanje velikoga jubileja hrvatske pisane riječi – 550. obljetnice rođenja književnika Marka Marulića (1450-1524), pisca kojeg su za njegova života čitali kraljevi, banovi i pučani, a sv. Toma Ksaverski pokopan je s primjerkom njegove knjige “Institucija”, počelo je još prije dva mjeseca prigodnim predavanjima i predstavljanjima knjiga u Sarajevu, Visokom, Zagrebu, Opuzenu, Rimu i Splitu. Ti su programi ujedno uvertira velike proslave 500. obljetnice nastanka našega prvog umjetničkog epa Judite “u versih harvacki složene”, što će se održati 2001. godine.
Uz te jubileje objavljeno je više Marulićevih knjiga i časopisa o Marulićevu djelu. Među njima je i deveti svezak u svijetu uglednoga humanističkog časopisa “Coloquia Maruliana” sa stručnim radovima izrečenim na tradicijskom znanstvenom skupu u sklopu 9. Marulićevih dana u Splitu, koji je zapravo bio nastavak znanstvene sesije pod naslovom “Marko Marulić hrvatski pjesnik i katolički humanist – prijedlog za Europu trećeg tisućljeća”, održane u Rimu u organizaciji Papinskog vijeća za kulturu iz Vatikana, Hrvatskog zavoda sv. Jeronima i Sveučilišta Gregoriana iz Rima te Splitsko-makarske nadbiskupije i Književnog kruga iz Splita. U pripremi je i znanstveni skup o Marulićevu velikom djelu i u Milanu. Maruliću i mediteranskom Splitu posvećen je i četverobroj časopisa DKH Most 1-4/1999. u kojem je Graham McMaster djelove “Judite”i latinske epigrame preveo na engleski jezik, a Sanja Matešić “Davidijadu” je s “mrtvoga” latinskoga približila engleskom čitatelju. Nakon pet stoljeća dobili smo i dva Marulova prvotiska: “Glasgowske stihove” sa 141 latinskim epigramom koje je prije pet godina u rukopisima u glavnom gradu Škotske otkrio Darko Novaković, vrsno ih prepjevavši nakon pola tisućljeća na hrvatski jezik i poprativši ih iscrpnim znanstvenim komentarom u nakladi Matice hrvatske Zagreb. Glavni urednik Sabranih djela Marka Marulića (koja će opsezati oko 25 svezaka) Branimir Glavičić priredio je i treći svezak Repertorija, leksikografskog rukopisa s brojnim antičkim citatima koji su poslužili Marulu pri pisanju njegovih djela, a rukopis je pronašao Ferdo Šišić 1923. godine u Rimu.
Nakon tri i pol stoljeća Marulić je vraćen i španjolskim čitateljima, jer je u Madridu upravo objavljena knjižica o Marulićevu životopisu iz pera Bratislava Lučina, a Francisco Javier Juez Gálvez na španjolski preveo dio najpoznatijih Marulovih stihova. Kroatist István Lökös prepjevao je na mađarski “Juditu”, spjevanu u dvostruko rimovanom dvanaestarcu. U nakladi zagrebačkog Konzora naš vodeći marulićolog dr. Mirko Tomasović priredio je “Antologiju” s izborom Marulićevih stihova i proze od duhovnih do šaljivih ozračja, poprativši ih opsežnim i poučnim bilješkama. Uz Uskrsnu izložbu likovnih djela Marulićevih suvremenika hrvatskih slikara, kipara, klesara i rezbara u Opuzenu je pretiskan Marulov tekst “Svarh Muke Isukrstove”. U nakladi splitskog “Marulianuma” – Centra za proučavanje djela Marka Marulića i njegova humanističkog kruga izlazi drugi svezak Tomasovićeve knjige “Nove godine s Marulom” s novim četverogodišnjim dnevničkim zapisima o spomenima Marka Marulića u listovima, časopisima i knjigama, kao i svim događajima vezanim za proučavanje njegova velikog djela. Split je ovog mjeseca dobio dva Marulova poprsja. Nad Marulovim grobom u crkvi Sv. Frane postavljeno je poprsje što ga je izradio akademski kipar Kruno Bošnjak, a u IV. gimnaziji koja nosi ime Marka Marulića postavljeno je poprsje koje je izradio kipar Josip Bosnić. Druženje sa slavim Marulom nastavlja se 27. svibnja kada će u Berlinu biti otkriven veliki nadnaravni spomenik Maruliću što ga je izradio kipar Slavomir Drinković. 20. lipnja obilježit će se 500. godina od Markova prevođenja “Od naslidovan#!ja Isukrstova” Tome Kempenca, čime je začeta i hrvatska umjetnička proza. 14. srpnja na Splitskom ljetu praizvedba je opere Judita koju je prema Marulovu izvorniku i libretističkoj preradbi Tonka Maroevića skladao Frano Parać. 18. kolovoza rođendan je Marka Marulića. Na jesen se priređuju dvije izložbe Marulićevih knjiga i rukopisa te umjetničkih djela iz njegova doba. “Marulianum” je priredio natječaj i za novi dramski ili cabaretski tekst na osnovi Marulićeva života i djela, na koji je pristiglo čak petnaestak rukopisa. Prvonagrađeni tekst premijerno će biti izveden iduće godine u splitskom HNK-u, kada se bude slavilo 500 godina od nastanka Judite. (mm)