Nova knjiga: “GENOCIDOM DO ISTREBLJENJA – SRPSKI ZLOĐINI”
“Genocidom do istrebljenja – srpski zlo~ini” naslov je knjige upravo izačle u nakladi Hrvatskog informativnog centra i Zajednice Hrvata sjeverozapadne Bosne. Premda je posljednjih godina izačao veliki broj publikacija sli~noga naslova i tematike, tu bi knjigu valjalo izdvojiti jer ona svjedo~i o nasilju i zlo~inima genocida po~injenim na prostoru sjeverozapadne Bosne, prostoru koji je bio izvan podru~ja ratnog djelovanja, prostoru na kojem su katolici i muslimani slučajuđi pozive banjolu~kog biskupa Franje Komarice radije “trpjeli nepravdu nego je drugome ~inili”. Rije~ je dakle o zlo~inu genocida, u čto autori uklju~uju etnocid, kulturocid i memoricid nad nevinim i mirotvornim narodom sjeverozapadne Bosne. Knjiga je podijeljena u tri zasebne cjeline.
Podrijetlo i ostvarivanje velikosrpskih nauma
Prva cjelina sadrži pet stru~no napisanih priloga o povijesti Bosne i Hercegovine, odnosno sjeverozapadne Bosne, razvoju velikosrpske ideje i pokučaja njena kona~noga ostvarenja, ručenju i uničtavanju katoli~kih crkava i džamija, ostalih vjerskih graševina i protjerivanju vjerskih djelatnika, te na kraju o zavrčnom razdoblju provedbe politike genocida.
Mr. sc. Ante Milinoviđ autor je priloga “Đetrnaest stoljeđa opstojnosti Hrvata u sjeverozapadnoj Bosni” u kojem se iznose povijesne ~injenice kojima se nepobitno dokazuje kao to podru~je, suprotno tvrdnjama Velikosrba, nikada u povijesti nije pripadalo srpskoj državi. Đitatelj se kroz taj prilog upoznaje sa sudbinom Hrvata na tom podru~ju po~evči od naseljavanja Hrvata u sjeverozapadnu Bosnu u čestom i sedmom stoljeđu, pa sve do danačnjih ratnih dana, a da bi lakče pratili sva povijesna zbivanja mr. sc. Ante Milinoviđ donosi i nekoliko povijesnih zemljovida.
Boris Graljuk nas potom uvodi u “zavrčnicu kontinuiteta velikosrpskog programa realizacije ‘Velike Srbije'”. Po~inje s novijom politi~kom povijesti, od Berlinskog kongresa 1878, ~ijim su odlukama Srbija i Crna Gora postale neovisne države, a Austro-Ugarska je dobila pravo na pripojenje Bosne i Hercegovine. Potom možemo pratiti zbivanja na Balkanu od prvoga svjetskog rata, preko atentata na Stjepana Radiđa, sporazuma Cvetkoviđ – Ma~ek, uspostavljanja Banovine Hrvatske, drugoga svjetskog rata, pa sve do danačnjih dana.
Posebice se ~itatelju pozornost skređe na Memorandum SANU iz godine 1986. koji je ustvari sinteza programa velikosrpske ideje Vuka Stefanoviđa Karadžiđa izložena u njegovoj knjizi “Srbi svi i svuda”, preko “Na~ertanija” Ilije Garačanina, ~etni~kog programa Stevana Moljeviđa i Dragiče Vasiđa te Memoranduma protiv federalisti~kog ustroja Jugoslavije (1945.) Konstantina Fotiđa. Taj Memorandum SANU i izbijanje Slobodana Miločeviđa na ~elo CK SK Srbije, zapravo je uvod u sukobe sa zapadnim republikama nekadačnje Jugoslavije, pored ~ega se nakon proslave 600. obljetnice Kosovske bitke, Kosovo postavlja kao egzistencijalno pitanje srbijanske politike. Tu i takvu politiku, a to potvršuju i ~injenice, prihvađa i otvoreno podržava i Srpska Pravoslavna Crkva.
Kako se ta, dugo i dobro razrašena, srpska politika genocida odrazila na podru~je sjeverozapadne Bosne? Na to đemo pitanje odgovor nađi pod naslovom “Nepotpuni rezultati srpske politike genocida na podru~ju sjeverozapadne Bosne” koji potpisuje Luka Gavranoviđ. On sa strahotama toga rata ~itatelja upoznaje preko statisti~kih podataka, odnosno podataka iz popisa pu~anstva iz 1981. i 1991. Ti podaci kao dokazuju kako su na tom podru~ju prije po~etka rata Muslimani i Hrvati zajedno imali veđinu nad Srbima, a podaci o broju Hrvata na tom podru~ju nakon dvije ratne godine pokazuju nam svu strahotu srpskoga genocida (broj se, naime, s 82.679 spučta na 22.579). Pored statisti~kih podataka pod tim đemo naslovom naiđi i na opis zbivanja na tom podru~ju od po~etka srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu, mnočtvo novinskih ~lanaka koji svjedo~e o stradanju i patnjama katolika i muslimana na podru~ju sjeverozapadne Bosne. Tu ~itamo i o svima dobro poznatim logorima: Trnopolje, Omarska, Keraterm, Manja~a. Svoj prilog Luka Gavranoviđ zavrčava nepotpunim popisom Hrvata koje su Srbi pobili na podru~ju sjeverozapadne Bosne, te nepotpunim popisom Muslimana koje su Srbi ubili na podru~ju opđine Prijedor. Ti se popisi protežu na ~etrdesetak stranica knjige.
Prilog Aleksandra Ravliđa nosi naslov “Ručenje crkava i džamija, progoni vjerskih službenika”. Prilog donosi niz primjera uničtavanja vjerskih nepravoslavnih graševina i to na podru~ju udaljenom od crte bojičnjice, te niz fotografija i novinskih isje~aka. Pored toga Aleksandar Ravliđ nam iznosi ljetopis sustavnog ručenja katoli~kih i muslimanskih vjerskih graševina, i to sve iscrpno potkrepljuje brojkama.
Na podru~ju sjeverozapadne Bosne, Srbi su, uz nijemo promatranje svjetskih politi~ara, razorili 81 katoli~ku crkvu, samostan ili župni dvor, te 205 džamija.
Zahvaljujuđi tim vandalskim ~inima na podru~ju sjeverozapadne Bosne je ostalo vrlo malo crkava izvan pravoslavlja koje bi mogle svojom pojavnočđu svjedo~iti da je na tom podru~ju postojao bilo koji drugi narod doli srpski, odnosno pripadnici ikoje druge vjeroispovijesti osim srpskopravoslavne.
Posljedni prilog prvog dijela napisao je Luka Gavranoviđ, pod naslovom “Zavrčna etapa provedbe politike genocida” o posljednjem velikom valu protjerivanja i hapčenja nesrba u tome kraju, koji je zapo~eo 14. kolovoza o.g. i kojim je malo mjesto na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine – Davor – postalo svjetski poznato. Za svu pruženu pomođ i ljubav koju su grašani Davora pružili nesrbima prognanim posljednjih mjeseci iz sjeverozapadne Bosne i ovdje se ponovno svi prognani od srca zahvaljuju.
Neporeciva svjedo~anstva o zlo~inima
Drugi dio knjige sadrži dvanaest svjedo~anstava o srpskom zlostavljanju Hrvata i Muslimana, te ostalih nesrba s podru~ja sjeverozapadne Bosne. Upornim objavljivanjem tih i svih ostalih sli~nih svjedo~anstava nitko, ali bač nitko, a pogotovo ne svjetski politi~ari, nema pravo ređi da se za to nije znalo.
Biskup je spasio stotine i tisuđe života
Posljednji dio knjige nosi naslov “Mirotvorstvo biskupa Komarice”, a potpisuju ga Nevenka i Pejo Đočkoviđ. Govori o snazi vjere kojom je biskup Komarica u tijeku ~etiri ratne godine uspio oko sebe okupiti sve svoje vjernike, ali i pripadnike drugih vjeroispovjesti, te u njima, vošen Evanšeljem, izbrisati možda i pojavljenu želju za osvetom. Tim svojim mirotvorstvom biskup Komarica je uspio spasiti stotine i tisuđe ljudskih života i upravo tim svojim mirotvorstvom joč je i danas ostao Srbima kamenom spoticanja. ćto je sve biskup ~inio kako bi spasio svoje sugrašane, čto je sve poru~io svijetu i kakvog je odjeka to imalo, sve to i joč mnogo viče od toga ~itatelj đe nađi u posljednjem dijelu knjige. Upravo objavljujuđi te podatke autori i izdava~i knjige žele “skrenuti pozornost na toga neumornog zagovornika mira, snočljivosti i sretna življenja svih koje su povijesne okolnosti odredile za susjede”. Mir đe jednom morati dobiti joč jednu moguđnost i tada đe ljudi morati poraditi na pomirenju i pronađi graditelje mira, a jedna od najpozvanijih osoba za to je banjolu~ki biskup Franjo Komarica, koji je i u gotovo nezamislivim uvjetima života vjernicima skretao pažnju na to da je bolje trpjeti nepravdu, nego li je drugome ~initi.
Knjiga na svojim stranicama joč donosi prilog Pere Bilučiđa “Nemirenje s ružnom stvarnočđu” o nepokolebljivoj želji prognanih stanovnika sjeverozapadne Bosne da se ponovno vrate u svoju zemlju i svoje domove, te apel uredničtva “Složno u obranu ljudskog dostojanstva” upuđen svjetskoj javnosti. (MF)
Knjiga se, po cijeni od 50 kn, može nabaviti u Zajednici Hrvata sjeverozapadne Bosne, Kaptol 25, te u prostorijama Banjoluekog Caritasa, Kaptol 29, u Zagrebu. Informacije na tel. 4554 928

FILMOVI O HRVATSKIM KATOLIEKIM MISIJAMA U KALIFORNIJI – U PROSINCU NA HTV-u
Niz emisija HTV-a o Hrvatskim katoliekim misijama u Kaliforniji predstavljen je novinarima u utorak, 28. studenoga, na posebnoj konferenciji za tisak. Emisije je priredila ekipa Hrvatske radio televizije, u kojoj su bili urednik o. Tonei Trstenjak, producent Vladimir Mrgania, snimatelj Miljenko Bolanea, snimatelj tona Mladen Šiklia i redatelj Matko Brljevia. Hrvatskom gledateljstvu želi se pokazati život, teškoae, uspjesi i eežnje brojnih hrvatskih iseljenika u Kaliforniji, koji, premda vea niz godina žive u iseljeništvu, a neki vea i naraštajima, ne zaboravljaju domovinu iz koje potjeeu, istaknuto je na tiskovnoj konfrenciji.
Rijee je o tri filma, od kojih se prvi, pod naslovom “Suneani jug Kalifornije”, bavi Hrvatima u Los Angelesu, San Pedru i južnije do meksieke granice; “Putovanje kroz amerieki san” prikazuje život hrvatskih iseljenika u Sacramentu, San Franciscu, San Joseu i Watsonvillu, a treai film “Roditelji obitelji Kremenko”, nastao je nepredvi?eno, nakon susreta s Marijom Miletia, glavnom producenticom u studijima Hanna & Barbera. Autor svih triju filmova hrvatski je redatelj Matko Brljevia, koji živi i radi u Los Angelesu, a snimanje je omoguaeno zahvaljujuai pomoai Hrvatskih katoliekih misija u Kaliforniji, tamošnjih Hrvatskih klubova i pojedinaca, te potpori Hrvatske matice iseljenika. Emisije ae biti prikazane 14, 21, i 28. prosinca, od 17.45 do 18.30 sati, na drugom programu Hrvatske televizije. Na tiskovnoj konferenciji kratko je predstavljen i dokumentarni film o Hrvatima okupljenima u Hrvatskoj katoliekoj misiji u Parizu, kojega je scenarist i urednik Neno Kužina, a redatelj Davor Peaarina. Emisija ae se prikazati u povodu Iseljeniekog dana, odnosno na blagdan Svete Obitelji, 31. prosinca. (NG)