Poznan, (IKA) – Na plenarnom zasjedanju Vijeća europskih biskupskih konferencija o temi „Duh solidarnosti u Europi” koje je u Poznanu od 13. do 16. rujna okupilo predsjednike europskih BK i njihove delegate, sudjeluje i potpredsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić kao delegat HBK.
U kratkom razgovoru s novinarom IKA-e kardinal Bozanić osvrnuo se na radove zasjedanja. Na pitanje koje su još teme uz solidarnost i volonterstvo bile u središtu u tijeku tri dana zasjedanja Vijeća, kardinal Bozanić odgovorio je kako su trećega dana zasjedanja osobito razmatrani odnosi između CCEE-a – Vijeća europskih biskupskih konferencija, i COMECE-a – Vijeća biskupskih konferencija zemalja Europske unije. Bilo je riječi o njihovoj suradnji, budući da se njihova područja donekle poklapaju, premda je manje zemalja koje su članice Europske unije, kao što je Hrvatska. Bilo je riječi o tome na koji način upoznati zemlje koje žele ući u EU, odnosno na koji način upoznati biskupske konferencije tih zemalja s pitanjima koja su kod njih aktualna i na koje načine pomoći biskupima da već danas koriste neke rezultate, odnosno plodove rada COMECE-a. O tome je govorio predsjednik COMECE-a luksemburški nadbiskup Jean-Claude Hollerech, koji je napomenuo da bi bilo dobro da se traži još neke modalitete suradnje s onim biskupskim konferencijama koje nisu članice COMECE-a. Osim toga su saslušali izlaganje stalnoga promatrača Svete Stolice pri Vijeću Europe mons. Paola Rudellija, koji se osvrnuo na temu volonterstva i solidarnosti koje je htio povezati sa situacijom u Europi. Govorio je o odnosu u cijeloj Europi kao i Europskoj uniji, između sjevera i juga, odnosno razvijenijih i manje razvijenih zemalja i pitanju migracija; zatim o odnosu Zapadne Europe i Srednjoistočne Europe, odnosno zemljama koje su nakon pada komunističkih režima ušle u Europsku uniju te se u njima još uvijek osjećaju ostaci mentaliteta koje je ostavio komunistički režim. I to ne samo u onima koji su nekad bili aktivni članovi partije nego su često i djeca bivših komunista na neki način nositelji toga mentaliteta pod jednim drugim vidom – budući da su uvijek bili privilegirani i to sad koriste na stanoviti način u društvu demokracije i slobode, rekao je kardinal Bozanić. Dodao je kako je mons. Rudelli govorio i o trećoj dimenziji – odnosu centra i periferije. Tako se centar često može shvatiti kao centar moći, koji ima utjecaj na medije i premda je brojčano malen nameće stavove mnogo većoj periferiji, većini, i to se događa u svim zemljama, kazao je kardinal Bozanić. Dodao je kako su radili i u grupama te iscrpno razmatrali temu solidarnosti.
Na pitanje o važnosti i ulozi CCEE-a i jača li ono kolegijalitet među biskupima, kardinal Bozanić odgovorio je potvrdno. Budući da je u dva mandata bio potpredsjednik CCEE-a, dobro poznaje njegov rad i uvjeren je da ono u prvom redu pomaže povezivanju Crkva iz raznih zemalja, solidarnosti među Crkvama, međusobnom pomaganju i upoznavanju. Naime u istoj smo Europi, ali, što je bilo vidljivo osobito ranije, susjedi, a loše smo se poznavali jer su postojali mnogi zidovi, „željezna zavjesa” imala je uspjeha u svojoj propagandi.
Na pitanje o tijeku kauze kanonizacije kardinala Alojzija Stepinca, kardinal je napomenuo da je kauza započeta u Crkvi, pri Svetoj Stolici i kauza je došla gotovo do kraja. Ono što je trebala učiniti Crkva, Sveta Stolica, to je učinjeno i to tako da je prije 20 godina sv. papa Ivan Pavao II. proglasio kardinala Stepinca blaženim, a nakon toga, možemo tako reći, da je sam Bog to potvrdio čudom, koje su ispitali i potvrdili stručnjaci, i koje je ispitano i potvrđeno sa strane teološke komisije. Stoga je Stepinac za Crkvu u situaciji da bude proglašen svetim. Srpska pravoslavna Crkva postavila je neka pitanja pa je papa Franjo dao određeno vrijeme da se o tome zajednički razgovara. Mješovita komisija radila je godinu dana, završila je rad poštujući sve termine i teme. Sama činjenica da se katolička i srpskopravoslavna strana našle zajedno oko jedne osobe znači da su svi prepoznali važnost te osobe i njezine uloge. Rad komisije bio je vrlo korektan, razgovaralo se i iznosilo argumente, a sigurno se može reći da su pogledi različiti. No, ono što su zajednički zaključili i prepoznali – i katolička i srpskopravoslavna strana, je da pitanje kanonizacije spada isključivo na Papu. Taj rad je predan Svetom Ocu i sad čekamo njegovu odluku, zaključio je kardinal Bozanić.