40. obljetnica smrti Brune Bušića
Bruno Bušić
Zagreb (IKA )
Na današnji dan 1978. u Parizu je ubijen Bruno Bušić, politički vođa hrvatske emigracije i borac za samostalnu Hrvatsku, ali i književnik, povijesni istraživač, novinar i polemičar.
O životu i djelu, mislima i idealima Brune Bušića u emisiji ‘Aktualno’ HKR-a govorili su Dražen Budiša, koji je nekoliko mjeseci s njime proveo u zatvoru, te povjesničar, svjedok i sudionik toga vremena Anđelko Mijatović, autor monografije o Bruni Bušiću.
Anđelko Mijatović izno je biografske podatke o Bruni Bušiću, koji je rođen 6. listopada 1939. godine u selu Vinjanima Donjim kraj Imotskoga, u zaseoku Bušića Draga. Majka mu je umrla 1943. godine. Za vrijeme gimnazijskog školovanja došao je pod prismotru UDBE zbog anonimne ankete u kojoj je izrazio kritiku komunističke Jugoslavije. Godine 1955. dva puta bio je zatvoren, ističe Mijatović. Također je dodao da je Bušić bio članom Tajne organizacije hrvatske inteligencije, organizacije imotskih gimnazijalaca. Godine 1957. kao maturant bio je izbačen iz gimnazije bez prava upisa u bilo kojoj gimnaziji na prostoru Jugoslavije a tek nakon dvije godine nastavio je školovanje u Splitu. Upisao je filozofiju i francuski na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, no na očevo inzistiranje, upisao se na Ekonomski fakultet te diplomirao 1964. godine.
Dražen Budiša kazao je da je Bušića upoznao u travnju 1971. godine kada se vratio iz Pariza te da je tada započelo njihovo prijateljstvo koje je trajalo sve do njegove smrti. ‘Ja sam uhićen 11. prosinca 1971., a Bruno je uhićen dan nakon toga pa smo neko vrijeme proveli zajedno u zatvoru’, rekao je Budiša. Godine 1975. Bušić odlazi iz Hrvatske i vrlo brzo, unatoč govornoj mani koju je imao, postao je prva osoba hrvatske emigracije.
‘On je bio čovjek koji je zračio jednom snagom, srdačnošću, dobrotom, koji je okupljao oko sebe ljude i bio je vrlo bitan čimbenik kohezije hrvatske emigracije’, zaključio je Dražen Budiša. Nema nikakve sumnje, dodao je Budiša, da je iza njegovog ubojstva stajao prvi čovjek tadašnje države, da je suglasnost i nalog dao Josip Broz Tito, on je dao suglasnost da se Brunu ubije.
Bruno Bušić zauzima vrlo važno mjesto u hrvatsko povijesti, a njegovi su se ideali ostvarili, to su slobodna i demokratska hrvatska država, dodao je Budiša. Ono što nije ostvareno je težak položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini. Dok nije rješeno pitanje Hrvata u BiH, ne može se govoriti da je rješeno hrvatsko nacionalno pitanje u cijelosti, zaključio je.
U emisiji se mogla čuti i mlađa sestra Brune Bušića Maja Bubalo koja je istaknula da je Bruno bio beskompromisan i hrabar i da je živio za Hrvatsku. ‘Svi se i danas osjećamo tužni jer znamo tko je nalogodavac, ali ne znamo tko je izvršitelj. No da ga nisu ubili tada, ubili bi ga kad tad’, kazala je Brunova sestra Maja, 40 godina nakon njegove smrti.