Proces propadanja poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj traje već desetljećima te je, nažalost, intenziviran u posljednjih dvadesetak godina, izjavio je predsjednik Udruge OPG-a Hrvatske “Život”, Vladimir Margeta. Osnovni problem je, kazao je, što nemamo donesenu strategiju razvoja hrvatske poljoprivrede.

„Ne znamo što ćemo za desetak godina proizvoditi i koliko ćemo proizvoditi. Bez prave strategije ne možete govoriti o razvoju poljoprivrede, i svi ovi zakoni koji su se donosili proteklih desetljeća ne mogu ostvariti svoju svrhu„

„Zakoni koji su doneseni u zadnje vrijeme su kozmetički i ne mogu preokrenuti ove negativne trendove, ne mogu vratiti ljude na selo, ne mogu oživjeti obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo”, kazao je Margeta.

Povijest se ponavlja upozorio je, pak, povjesničar Stjepan Loina, čija bi knjiga “130 godina hrvatskog sela” trebala uskoro biti objavljena. “Prije točno 120 godina situacija na hrvatskom selu je bila identična današnjoj. Selo je propadalo, u Slavoniji posebno. Masovno se iseljavalo, natalitet je padao, a te hrvatske krajeve istodobno popunjavaju narodi koji doseljavaju – Česi, Slovaci, Nijemci, Mađari. Hrvatsko selo nije moglo naprijed jer nije bilo interesa Beča niti Pešte da se ono ojača”, kazao je. U takvoj situaciji događa se čudo, kaže Loina. Pojavljuje se mladi svećenik Antun Bauer, sveučilišni profesor filozofije na bogosloviji. On sa nekoliko entuzijasta, među kojima je bio i Stjepan Radić, kreću u akciju da organiziraju selo, da ga spase na način kao što je bilo organizirano u ostalim dijelovima Austrougarske – a to je udruživanje u zadruge. Dogodio se i prvi katolički kongres 1900. godine u Zagrebu, koji među ostalim donosi zaključak da hrvatski biskupi sa klerom priđu osnivanju zadruga, a posebno agrarne Hrvatske poljodjelske banke. U godinu dana skupljen je potrebni kapital da bi banka mogla proraditi. Najveći donator je bio Slavonac biskup Strossmayer koji je dao 60.000 kruna. Novac su skupljali i ostali biskupi, poduzetnici i narod. Banka je profunkcionirala i u idućim godinama bila je oslonac za financiranje hrvatskog sela. Istodobno, mladi svećenik Antun Bauer, budući zagrebački nadbiskup, kreće po župama u Banskoj Hrvatskoj od sela do sela i uspjeva 1910. godine formirati 274 seljačke poljoprivredne zadruge. On sam postaje predsjednik Središnjeg odbora. Tako je Crkva preuzela ulogu spasitelja hrvatskog sela, istaknuo je Loina. Nakon toga i predsjednik Hrvatske seljačke stranke Vlatko Maček, podsjetio je Loina, formirao je čuvenu gospodarsku Slogu. To je zadružno čudo bilo zamijećeno na europskoj razini, pa su novinari iz inozemstva dolazili da vide što se to dogodilo pozitivno u hrvatskoj poljoprivredi što je izvuklo hrvatskog seljaka.

Pomoćnik ministra za poljoprivredu i prehrambenu industriju Krunoslav Kralić smatra da će današnju situaciju popraviti vladin projekt Slavonija koji provodi ministarstvo regionalnog razvoja ali i ministarstvo poljoprivrede. U sklopu njega se, kaže, u posljednje vrijeme financiralo četiri projekta sa 105 milijuna kuna u dvije slavonske županije.