Nadbiskup Puljić istaknuo duboku zahvalnost i zadovoljstvo hrvatskih biskupa pohodom „Ad limina apostolorum"
FOTO: Hrvatski program Radio Vatikana // Predsjednik HBK Želimir Puljić s glavnim urednikom Radio Vatikana o. Ivicom Hadašem/ foto : Vatican media
Vatikan (IKA )
Hrvatski biskupi bili su od 12. do 17. studenoga u pohodu „Ad limina apostolorum“, trećem od osnutka Hrvatske biskupske konferencije. Njihov posjet grobovima apostolskih prvaka Petra i Pavla, Svetom Ocu i vatikanskim dikasterijima započeo je misom u bazilici Sv. Petra, koju je predvodio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Na završetku pohoda nadbiskup Puljić posjetio je uredništvo hrvatske sekcije Radio Vatikana te u razgovoru s glavnim urednikom o. Ivicom Hadašem iznio svoje dojmove.
„Susret sa Svetim Ocem bio je jednostavan, srdačan , domaći, rekao bih. Papa je uveo jednu metodu koju dosad nismo imali priliku doživjeti”, rekao je nadbiskup, opisavši kako je Papa sjedio na čelu i pozvao ih na razgovor, na postavljanje pitanja, rekavši „Što god vas zanima ja sam tu.” Baš kao stariji brat među svojom manjom braćom.
Hrvatski biskupi pohod Ad limina počeli su u ponedjeljak 12. studenoga susretom s papom Franjom i završili 17. studenoga misom u bazilici Sv. Marije Velike, što ima svoju simboliku, ocijenio je nadbiskup Puljić – započeli su liturgijom na grobu apostola sv. Petra gdje su obnovili vjerovanje, zatim se susreli s Petrovim nasljednikom, Petrom naših dana, da bi završili u bazilici Sv. Marije Velike, što pokazuje da smo Petrov i Marijin narod. „Drago mi je da nam je ovaj tjedan prošao baš u tom znaku. Od Petra do Marije – upravo onako kako stoji u Evanđelju, da su apostoli bili u molitvi zajedno sa ženama i Marijom, Majkom Isusovom”, istaknuo je nadbiskup.
Susreti u pojedinim kongregacijama, vijećima i dikasterijima bili su brojni i prošli su radno, cijeloga tjedna imali su vrlo malo slobodnoga vremena, i na svim tim susretima „osjetili smo veličinu institucije kojoj pripadamo” i određenu radost što su mogli razgovarati o pojedinim pitanjima i temama koje se tiču pojedinih dikasterija, osobito što su susreti trajali i do dva sata i „moglo se što čuti i moglo se što reći”, rekao je nadbiskup Puljić.
Na pitanje je li Državno tajništvo Svete Stolice stavilo neke nove naglaske ili dalo upute u vezi s odnosom Crkve i države, i nekih drugih pitanja koja se odnose i na druge zemlje Europske unije, nadbiskup je izdvojio teme koje se tiču odnosa Crkve i države jer su kao predstavnici Crkve, „rekao bih, partneri društva i države” vrlo zainteresirani da ti odnosi budu dobri i korektni, da budu u duhu onoga što su naši očevi potpisali. Ti su odnosi uvijek potrebni jer takvi kao što su naši ugovori i protokol, garantiraju nešto što se često kod nas možda izvrće, a to je sekularnost države, rekao je predsjednik HBK.
Istaknuo je da Crkva podržava sekularnost države i stalo joj je da taj sekularni odnos države bude takav da on uočava raznolikost u svome društvu i nastoji sve raznolikosti nekako protokolom obuhvatiti, povezati. To je različito od sekulariziranog društva, upozorio je nadbiskup Puljić, dodajući da je to bio razlog zašto su se ti ugovori tražili i potpisali. Država Hrvatska željela je takve ugovore potpisati da bi se moglo zagarantirati slobodu Crkve, slobodu vjere u slobodnom društvu.
Na kraju razgovora nadbiskup Puljić istaknuo je da su jako zadovoljni ovim posjetom Ad limina apostolorum. Vraćamo se s jednim osjećajem da smo bili na jednom poslu, radnom zadatku; radni tjedan od jutra do večeri koji nas je ispunio ne samo „zajedništvom među nama biskupima, koji smo taj tjedan proveli zajedno, kao da smo bili na nekakvim duhovnim vježbama”, zajedno su molili, razmatrali, razgovarali, susretali se i odlaze uistinu s osjećajem zahvalnosti za to vrijeme koje su proveli zajedno. Susreli su Petra naših dana, razgovarali s njegovim suradnicima i što je najvažnije i najljepše, bili su i na pragovima apostola. Time je obilježen njihov pohod, jer obišli su u četiri velike bazilike i u svakoj su nešto svoje susreli i doživjeli. Počevši od bazilike Sv. Petra, u kojoj je mnogo naših velikana, do bazilike Sv. Pavla izvan zidina u čijem je stropu hrastovina iz naše Slavonije; bazilike Ivana Lateranskoga u kojoj su oni prvi mučenici i Ivan IV., za kojega kažu da je bio Zadranin, koji je baš poslao opata Martina da pokupi kosti mučenika i pokopa ih u krstionici. I završili su u bazilici Sv. Marije Velike u kojoj ima mnogo naših ljudi, uspomena, počevši od Siksta V. za kojeg također kažu da je bio iz naših krajeva, do uspomene na našega bl. Alojzija Stepinca koji je tamo slavio misu, i ostali velikani koji su povezani s bazilikom Marije Velike. Odlazimo ispunjeni zahvalnošću za lijepe dane koje su proveli nego i za uspomene koje su nam pokazale naše duboke korijene, naše duboke veze s Vječnim Gradom, istaknuo je na kraju nadbiskup Puljić, pozdravljajući slušatelje Radio Vatikana.