Skupština je započela molitvom i izrazima dobrodošlice nadbiskupa Hranića, koji je istaknuo da se skupština održava uoči blagdana Svijećnice te da je sabiranje prigoda i za imendansku čestitku nadbiskupu u miru Marinu Srakiću. Istaknuo je svjedočanstvo vjere, postojanog rada i nadu nadbiskupa Srakića te mu zahvalio za njegov svjedočki život i samozatajan ustrajan rad u pastoralnim nastojanjima Đakovačko-osječke nadbiskupije i šire.

Nakon čitanja i usvajanja zapisnika s prethodne skupštine, pristupilo se dnevnom redu. Iako su biskupi Đakovačko-osječke crkvene pokrajine već 2016. objavili zajedničku korizmenu poslanicu u kojoj su jasno naznačili neke od problema i izazova s kojima se suočavaju Slavonija i njezini žitelji, očitovali su potrebu da ponovno progovore o aktualnom stanju u Slavoniji u svijetlu socijalnog nauka Crkve, u novom pismu, s naglaskom na crkveni doprinos u nadvladavanju društvenih, socijalnih i gospodarskih poteškoća.

Istaknuli su da Crkva ne može ostati ravnodušna s obzirom na trenutnu situaciju, ali su svjesni da nije dovoljno da Crkva samo konstatira i signalizira probleme, nego da je pozvana nuditi i evanđeoski pogled te promišljati kako evangelizirati postojeće stanje.

Osim toga potrebno je da i sama pokreće projekte kojima može pridonijeti željenim promjenama i društvenom razvoju. O toj temi s članovima skupštine promišljao je i mons. Vladimir Dugalić, dekan KBF-a u Đakovu. Istaknuo je da se Slavonija kao regija i nadalje suočava s velikim problemom iseljavanja cijelih obitelji i mladih. Snažno se uočava problem besperspektivnosti za mlade, povezan s nedostatkom radnih mjesta i nepovoljnim ekonomskim i gospodarskim trendovima. Posebno je istaknuo neravnomjerni regionalni razvoj u Hrvatskoj te problem političke i stranačke korupcije. Napomenuo je da iako se primjećuju neke inicijative i pozitivni pomaci koji dolaze od mjerodavnih građanskih vlasti (kao što je npr. Projekt Slavonija), samo infrastrukturne mjere ne mogu biti dostatne za potrebne promjene i razvoj u Slavoniji. Pozornost bi se prije svega trebalo posvetiti razvoju industrije i omogućivanju stabilnih radnih mjesta. Željene promjene također zahtijevaju i pretpostavljaju promjenu mentaliteta svih građana.

U diskusiji su biskupi zaključili da je potrebno kroz evangelizacijski rad vjernicima nuditi riječ ohrabrenja, odgajati ih i poticati na kršćansku zauzetost na različitim područjima njihova djelovanja u društvu te ih pomagati kako bi ostali ustrajni u svojim nastojanjima i odgovornosti za boljitak društva. U tom smislu, kao neke od mogućih dugoročnih programa kojima Crkva može utjecati na društvene promjene istaknuli su važnost katoličkih škola i suradnje na odgojno-obrazovnom području. Istaknuli su i potrebu daljnjega razvoja Caritasa, pokretanja novih karitativnih programa te ostvarivanje suradnje u karitativnim i drugim projektima na razini cijele crkvene pokrajine.

Dr. Dugalić je biskupe izvijestio i o pripravi znanstvenog simpozija u organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu koji bi osvijetlio važne elemente zajedničke povijesti i različite društvene, socijalne i kulturne poveznice između triju biskupija, po kojima je Đakovačko-osječka crkvena pokrajina po sebi jedna naravna cjelina i koji bi progovorio o značenju Đakovačko-osječke crkvene pokrajine za sadašnjost i budućnost Sjeveroistočne Hrvatske, odnosno za prostor Slavonije, Baranje i Srijema.

Biskupi su razgovarali i o petogodišnjem djelovanju Međubiskupijskog crkvenog suda prvoga stupnja u Đakovu, razmotrili personalnu problematiku u djelovanju Suda te dogovorili imenovanja nositelja službi u novom mandatu.

Uslijedio je potom redoviti godišnji susret biskupa sa svim članovima navedenoga Međubiskupijskoga suda. Nakon pozdravne i uvodne riječi moderatora Suda, nadbiskupa Hranića, prisutnima su se obratili te podnijeli izvješća o djelovanju Suda u svojim biskupijama dosadašnji sudski vikar Međubiskupijskoga suda mons. dr. Nikola Škalabrin te dr. Želimir Žuljević. Prisutne su upoznali s brojem zaprimljenih te riješenih parnica o ništavnosti ženidbe s područja Đakovačko-osječke i s područja Požeške biskupije tijekom protekle godine. Dr. Škalabrin se istodobno zahvalio na svojoj službi sudskoga vikara te je zamolio da po isteku mandata, zbog svoje životne dobi, bude razriješen od dosadašnje službe. Izrazio je i svoju spremnost da i nadalje ostane aktivan kao sudac u radu Suda.

Nadbiskup Hranić je, uz prigodni dar, zahvalio dr. Škalabrinu za njegovo gotovo 40-godišnje predano i profesionalno služenje, za odgovornost i stručnost koja ga je resila u njegovu radu, te je izrazio i srdačnu zahvalnost svim članovima Suda za njihov vrijedan i požrtvovan rad.