Odgovarajući na pitanja novinarā o krizi u Venezueli i o posredništvu Svete Stolice, ravnatelj ad interim Tiskovnoga ureda Svete Stolice Alessandro Gisotti izjavio je da je Sveti Otac uvijek računao, i računa, na mogućnost volje obiju strana, utvrđujući postoje li potrebni uvjeti za kretanje tim putem. Ako se diplomacija obavlja u „malim koracima“, kako je rekao Papa razgovarajući s novinarima u zrakoplovu na povratku iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, potrebno je utvrditi volju sukobljenih strana za dijalog. Papa Franjo je vrlo jasan kada ga se pita za mišljenje o onomu što se događa u Venezueli, toj zemlji tako izmučenoj humanitarnom krizom.

U spomenutom razgovoru s novinarima Papa je kazao da još nije pročitao pismo koje mu je poslao Nicolás Maduro, ali je pritom istaknuo da je potrebno učiniti „olakšavajuće“ geste u svrhu približavanja. Prvi je korak zahtjev obiju strana. Vidjet ćemo što se može učiniti, rekao je papa Franjo. Ali, kako bi se posredovalo, potrebna je volja obiju strana; trebaju ga zatražiti obje strane. To je uvjet koji ih treba potaknuti da razmisle prije nego što zatraže neku olakšicu ili prisutnost promatrača, ili pak posredništvo. Ali, uvijek obje strane, ponovio je Papa, prenosi Vatican News.

Spomenuvši zauzimanje Državnoga tajništva u venezuelskoj krizi, papa Franjo je otvoreno istaknuo slabe rezultate postignute u prošlosti, na razgovorima između Vlade i opozicije održanima u Santo Domingu, u kojima je, kao predstavnik Unije južnoameričkih država, posredovao bivši španjolski premijer Zapatero. Tada se zauzela i vatikanska diplomacija, najprije s nadbiskupom Emilom Paulom Tscherrigom, sadašnjim apostolskim nuncijem u Italiji i Republici San Marinu, a potom s nadbiskupom Claudiom Marijom Cellijem, koji je imao dugogodišnje iskustvo rada u Državnom tajništvu. Tada je rođen samo jedan miš; ništa, samo dim, rekao je Papa tijekom leta prema Rimu.

Do velikog preokreta u venezuelskoj krizi došlo je 23. siječnja ove godine, kada se Juan Gerardo Guaidó Márquez, predsjednik Narodne skupštine, proglasio Predsjednikom države ad interim. Upravo je toga dana papa Franjo stigao u Panamu u povodu Svjetskoga dana mladih. U podnevnom nagovoru 27. siječnja spomenuo je venezuelski narod, potičući da se uvijek traži dobro svih stanovnika.

Ovdje, u Panami, mnogo sam mislio na venezuelski narod s kojim se ovih dana osjećam posebno sjedinjen, rekao je Papa. Pred teškom situacijom koju proživljava, molim se Gospodinu da se potraži i postigne pravedno i mirno rješenje za nadvladavanje krize, poštujući ljudska prava i tražeći isključivo dobro svih stanovnika te zemlje. Pozivam vas da molite, stavljajući taj zagovor pod zaštitu Naše Gospe od Coromota, zaštitnice Venezuele, rekao je tada Sveti Otac.

Nije to bio prvi apel pape Franje. Još je 2014. godine, kada je izbila kriza, Papa poslao poruku u svrhu ponovnoga pokretanja dijaloga, govoreći o herojstvu praštanja i milosrđa, čimbenika koji su potrebni za oslobađanje od srdžbe i mržnje, te za kretanje potpuno novim putom, dugim i teškim, koji zahtijeva strpljenje i hrabrost, ali jedinim putom koji može dovesti do mira i pravednosti, napisao je Papa.

I u svibnju 2017. godine papa Franjo je, u pismu venezuelskim biskupima, potaknuo na izgradnju mostova, na rješavanje velikih problema te zemlje, te izrazio veliku žalost zbog sukobā i nasilja u kojima su, prema najnovijim procjenama UN-ovog Ureda Visokog povjerenika za ljudska prava, posljednjih dana poginule 43 osobe, a oko 850 ih je uhićeno.

Venezuelske biskupe vrlo zabrinjava i humanitarna kriza u toj zemlji koja je već godinama na koljenima unatoč velikim rezervama nafte kojima raspolaže. Podaci humanitarnih agencija prikazuju stvarnost bijede i napuštanja. Prema podacima FAO-a 12% stanovništva je pothranjeno, a stopa neishranjenosti je na najvišoj razini u posljednjih 25 godina. Ujedinjeni narodi također procjenjuju da je od početka 2015. godine zemlju napustilo oko 2.300.000 Venezuelaca.