U zajedništvu s biskupom bilo je petnaestak svećenika Varaždinske biskupije, ponajviše iz Štrigovskoga dekanata predvođeni dekanom vlč. Ivanom Hercegom, župnikom u Svetom Martinu na Muri, a suslavili su, između ostalih, i domaći sinovi rodom iz župe Nedelišće; vlč. Karlo Šimek, asistent na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, i vlč. Josip Pivar, župnik u Podturnu. Prije početka misnog slavlja svim svećenicima i ostalim vjernicima dobrodošlicu je u radosti zaželio domaći župnik Tihomir Ciglar.

Biskup Mrzljak na početku misnoga slavlja podsjetio je kako se na današnji dan spominjemo 1958. godine i Lurda, malenog mjestašca u Francuskoj, kao i do tada nepoznate djevojčice Bernardice. Do tada su bili nepoznati i to mjesto i malena djevojčica, ali od tog čudesnog ukazanja Blažene Djevice Marije itekako su dobro poznati cijelom katoličkom svijetu, poručio je mons. Mrzljak.

„Brojni hodočasnici svake godine dolaze u Lurd i traže zdravlje za dušu i tijelo. I mi smo se okupili jer nam je također potrebno i jedno i drugo zdravlje, a na poseban način potrebno nam je zdravlje duše. Kao ljudi neprestano griješimo i stoga su nam potrebni Božja pomoć i milosrđe“, kazao je u uvodu euharistije varaždinski biskup.

U propovijedi je promišljao o katoličkim blagdanima u kojima zajedno kao vjernici promatramo što je sve Bog učinio za čovjeka. Podsjetio je kako smo prije malo više od mjesec dana proslavili Božić, kao dan kada se spominjemo događaja kada Bog ulazi u našu ljudsku povijest, a pred nama je korizmeno vrijeme kada ćemo se pripremati za proslavu vazmenog otajstva i uskrsnuća našeg Gospodina. „Ta dva događaja su presudna u povijesti spasenja. Oni označavaju početak i kraj ovozemaljskog Isusova života. Sličnu bismo poveznicu mogli pronaći i u Marijinu životu. Uz više blagdana posvećenih Majci Mariji, dva su najvažnija; Mala i Velika Gospa, kada se spominjemo Marijina rođenja te Uznesenja na Nebo. Svoje ljudske živote možemo promatrati upravo kroz ta dva Marijina blagdana. Zato je vrlo važno pripremiti se za taj veliki događaj u našem životu kada ćemo ući u vječni život. Marija nam u svemu može biti pomoć, ali i primjer kako treba ići zemaljskim životom. Blagdan Gospe Lurdske je pokazatelj kako Marija vodi brigu o Crkvi – o svima nama. Marija u Lurdu dolazi djevojčici Bernardici i govori joj da se ljudi moraju obratiti i riješiti svega što je zlo. Govori joj kako je molitva krunice važna, jer Marija želi biti s nama, želi nam biti blizu“, kazao je biskup Mrzljak te spomenuo kako se na blagdan Gospe Lurdske slavi i Svjetski dan bolesnika koji je 1992. godine ustanovio sveti papa Ivan Pavao II.

„Lurd je mjesto gdje hodočaste mnogi vjernici i bolesnici kako bi se izliječili ponajprije od teškoća u duhovnom životu. Lurd je tako mjesto obraćenja gdje mnogi prihvate svoju tjelesnu bolest i svoj križ. A kako se nosi križ, to nam najbolje pokazuje sama Marija koja je trpjela zajedno s Kristom. Marija nam svojim ukazanjima šalje poruke koje itekako mogu biti djelotvorne u životu svakoga čovjeka koji želi po njima živjeti“, poručio je mons. Mrzljak.

Ispričao je kako su povezane župa Nedelišće, koja ne poseban način štuje Gospu Lurdsku, te Krašić, rodno mjesto blaženog kardinala Alojzija Stepinca čiji je blagdan Crkva proslavila dan ranije, 10. veljače.

„Ovdje u Nedelišću je krajem 1940-ih godina župni vikar bio vlč. Josip Vraneković. Nakon toga je završio u zatvoru, poput mnogih svećenika onoga vremena. U to je vrijeme u Lepoglavi uznik bio i blaženi Alojzije Stepinac. Vlč. Vraneković potom odlazi za župnika upravo u Krašić, otprilike godinu dana prije nego se u kućni pritvor u Krašić vratio blaženi Alojzije. Njih dvojica bili su vrlo bliski, a zapisi župnika Vranekovića su iznimno dragocjeni. Jučer smo slavili blagdan bl. Alojzija Stepinca, a bez zapisa vlč. Vranekovića mnogo toga danas ne bismo znali o našem blagopokojnom kardinalu. U tim godinama kada su obojica bili u Krašiću, vlč. Vraneković je u župnoj crkvi gradio špilju Gospe Lurdske. Ovo je jedna zgodna poveznica – vlč. Vraneković je kao župni vikar ovdje kod vas u Nedelišću slavio Gospu Lurdsku, što je vjerojatno bio poticaj za izgradnju špilje Gospe Lurdske i u Krašiću, pred kojom je blaženi Alojzije često molio i propovijedao“, kazao je varaždinski biskup.