„Unatoč hladnoći došli smo danas kao i proteklih dana devetnice uoči Gospe Lurdske kako bismo ovdje slojem skrušenosti i poniznosti, kao srebrom, Isusovom riječju – Božjom objavom i Marijinim primjerom premazali staklo našeg života i kako bismo se u tom ogledalu vidjeli onakvi kakvi jesmo“, rekao je na početku nadbiskup Hranić.

Osvrćući se na evanđeoski odlomak koji donosi izvještaj sa svadbe u Kani Galilejskoj i Isusovo prvo čudo, nadbiskup je naglasio kako Isus dijeli s nama naše ljudsko iskustvo u svim njegovim trenucima, patnjama, ali i u radostima, kako prepoznaje vrijednost ljudske ljubavi i ženidbe, čak posvećuje ženidbu i bračnu ljubav kršćanskih supružnika – uzdiže ih na razinu vidljive slike Presvetog Trojstva.

Pojasnivši kako je Marijina vjera bila pretpostavka za Isusovo čudo, da je njezina vjera bila jača od majčinskim osjećaja, nadbiskup je istaknuo: „Marija je vjerovala da će Isus učiniti čudo, ne zato što ga je ona zamolila kao njegova biološka majka, nego zato jer je Sin Božji. Marija je u tom trenutku bila model Crkve koja moli i vjeruje, prianja uz Isusa kao uz Sina Svevišnjega, kojemu je Gospodin Bog dao prijestolje Davida, oca njegova i koji kraljuje nad domom Jakovljevim uvijek, u čijem kraljevstvu nema kraja… Preduvjet čuda i Isusove spasenjske intervencije bila je vjera koja zna da ne može polagati nikakvo pravo na Sina Božjega i na njegovo čudo, ali da Bog ne ostavlja neuslišanima i praznih ruku one koji mu se zaufano obraćaju.“

Podsjetivši kako je blagdan Gospe Lurdske i Dan bolesnika, nadbiskup je s vjernicima podijelio i poruku pape Franje za Dan bolesnika koji Crkva slavi na blagdan Gospe Lurdske, „Besplatno primiste, besplatno dajte“, pojasnivši kako briga za bolesnike zahtijeva profesionalnost i nježnost, izravne i jednostavne geste. Upozorio je na opasnost kada mislimo da smo sami sebi dovoljni, da ne trebamo druge, te aktualizirao evanđelje u Kani Galilejskoj, ustvrdivši kako i danas Gospu imamo za puno toga moliti: za našu mladost, za hrvatsko društvo, za žrtve korupcije, klijentelizma, pogodovanja, nepravdi i nepoštenja, za toliku braću pritisnutu bolešću.

„Došli smo da bismo i staklo kroz koje gledamo svoje i tuđe potrebe premazali srebrom Evanđelja i Isusovih blaženstava, kako bismo kao u ogledalu vidjeli i sebe same i slabosti vlastite vjere, te svoj odnos prema drugim ljudima i prema društvenoj stvarnosti oko sebe. Mariji je Isusova riječ bila ogledalo, odnosno danas potiče i nas: ‘Što god vam rekne učinite’“, rekao je nadbiskup Hranić te zaključio kako nas današnje Evanđelje uči da nemamo nikakvo pravo na usluge zbog krvne veze, stranačke pripadnosti, poznanstava ili prijateljstva, na Božje uslišanje zbog naših molitava, misa, žrtava, postova i milostinje, nego da je uslišanje naših molitava uvijek milost i dar Božje ljubavi i dobrote, a na nama je da poput Marije vjerujemo i budemo oslonjenu na Božju Riječ kako bi on našu vodu mogao pretvoriti u vino.

Na kraju mise uslijedila je procesija sa svijećama uz rijeku Savu. Kip Gospe Lurdske nosili su i ove godine učenici Klasične gimnazije Fra Marijana Lanosovića. Blagdanu je prethodila devetnica koju su od Svijećnice, 2. veljače, do 10. veljače predvodili fra Josip Grubišić, domaći sin, svećenik na službi u zagrebačkom Sigetu, župnik u Brodskom Vinogorju Krunoslav Karas i gvardijan i župnik u Vinkovcima fra Željko Klarić.