Voditeljice predavanja kazale su da su oni koji svakodnevno rade s ljudima, pogotovo onima u potrebi, skloni donošenju zaključaka o njima na temelju samo jednog razgovora – u kojemu dobiju zapravo jako malo informacija. Navele su najčešće pogreške u procjenjivanju drugih: prvi dojam, selektivno opažanje, halo efekt i osobna jednadžba procjenjivača, efekt kontrasta, projekcija, stereotipi, tjelesna privlačnost, sličnost i raspoloženje. Istaknule su da izgovorene riječi imaju samo 7% udjela u stvaranju prvog dojma, dok  38% ima ton glasa, a čak 55% govor tijela.  Dale su i poticaje za poboljšanje neverbalne komunikacije: podsjećanjem što poručujemo određenim izrazom lica, pogledom, položajem tijela, gestama i sl. možemo poboljšati komunikaciju u svakoj situaciji. Podsjetile su okupljene na poznatu izreku koja je ovdje itekako primjenjiva: „Ne sudi knjigu po koricama”

Govoreći o selektivnosti, kazale su da ljudi često opažaju samo one aspekte situacije, osobe ili objekta koji su skladu s  njihovim potrebama, vrijednostima i stavovima. Potrebno je izbjegavati i halo efekt, a to je stvaranje općeg dojma o nekoj osobi na temelju samo jedne karakteristike. Loše je i kada se kroz projekciju vlastite osobine ili stavove pripisuju drugima.

Na kraju su predavačice dale smjernice za izbjegavanje pogrešaka u procjeni ljudi: svjesno se usmjeriti na sve verbalne i neverbalne znakove koji bi nam mogli pomoći u što točnijem opažanju; odgoditi donošenje zaključka o osobi dok ne prikupimo dovoljno pouzdanih podataka; imati u vidu da mišljenje možemo promijeniti – u slučaju da novi podaci proturječe prijašnjima; provjeriti i ne prestati provjeravati dokaze na temelju kojih smo donijeli mišljenje o nekoj osobi; usporediti podatke dobivene iz različitih izvora; te tražiti druge moguće uzroke nečijeg ponašanja – dakle više uzeti u obzir situaciju u kojoj se nalazi.

Na predavanju su sudjelovali djelatnici Ordinarijata, Caritasa i pročelnici Vijeća Dubrovačke biskupije, te svećenici dekanata Dubrovnik 1 i Dubrovnik 2.

Predavanje je održano u sklopu Tjedna psihologije koji se od 18. do 24. veljače održavao u cijeloj Hrvatskoj, a čijem održavanju se priključilo i Obiteljsko savjetovalište koje je također imalo Otvoreni telefon tijekom srijede, 20. veljače i četvrtka, 21. veljače.