Dok je s jedne strane čovječanstvo steklo znanstvene i tehničke vještine za postizanje pravedno rasprostranjenog blagostanja, s druge strane doživljava povećanje sukoba i golem rast nejednakosti koji podrivaju jedinstvo ljudske obitelji i njezine budućnosti.

Upućujući na ravnotežu u kojoj se danas nalaze strojevi, između rješavanja problema koji su donedavno bili nepremostivi i pojave podmuklijih opasnosti od prethodnih, Papa je ponovo istaknuo osobu i potrebu da se tehnokratski sustav udalji od samog kriterija učinkovitosti. Važno je da „mogućnost rada“ ne zamagli onoga „tko radi i za koga radi“. Isto je tako važno doživljavati tehniku kao obilježje ljudskog bića, proizvod njegovog genija, a ne kao snagu koja mu je strana ili neprijateljska.

Današnja evolucija tehničkih sposobnosti stvara opasnu čaroliju, upozorio je Sveti Otac i pojasnio: umjesto da dade alate kojima se poboljšava briga za ljudski život, stavlja u opasnost da se život preda logici uređaja koji odlučuju o njegovoj vrijednosti. To će prevrtanje proizvesti loše ishode. Stroj se ne ograničava da sam upravlja sobom, nego na kraju on upravlja čovjekom. Ljudski se razum tako svodi na otuđenu racionalnost učinaka koja se ne može smatrati dostojnom čovjeka.

Papa je istaknuo da su ljudska prava područje na kojem se gradi univerzalna etika te da čovjek i njegovo dostojanstvo moraju uvijek biti u središtu svakog djelovanja i razmišljanja.

Umjetna inteligencija, robotika i druge tehnološke inovacije moraju se koristiti na takav način da pridonose služenju čovječanstvu i zaštiti našeg zajedničkog doma, a ne suprotno, kako nažalost predviđaju neke procjene.

Sveti Otac upozorio je na upotrebu pojmova koji mogu biti pogrešni kao dobro poznat i napuhan pojam „umjetne inteligencije“, te na rizik „tehnologiziranja“ čovjeka umjesto „humaniziranja“ tehnike. Kako bi se izbjegli određeni zastoji, temeljno je bolje razumjeti što u tom kontekstu znače: inteligencija, savjest, emocionalnost, afektivna intencionalnost i autonomija moralnog djelovanja.

Potrebno je također tražiti konstruktivnu i pravednu interakciju između ljudskih bića i strojeva kako bi ti posljednji na svaku osobu i cijelo čovječanstvo mogli isijavati svoja dobra, rekao je papa Franjo. Druga opasnost koju treba prepoznati odnosi se na tehnološko zlostavljanje u manipulaciji genetske strukture i cerebralnih funkcija. Znanstvenici i stručnjaci trebaju ići putom Drugog vatikanskog koncila koji je pozvao na obnovu teoloških disciplina i kritičko promišljanje odnosa između kršćanske vjere i moralnog djelovanja, istaknuo je Sveti Otac.

Naša zauzetost, intelektualna i specijalistička, mora biti časna točka našeg sudjelovanja u etičkom savezu za ljudski život. U kontekstu u kojem sve sofisticiraniji tehnološki uređaji izravno uključuju ljudske osobine tijela i psihe, hitno je potrebno sa svim ljudima koji se bave znanstvenim istraživanjem i brigom raditi na zajedničkom projektu, zaključio je Papa, a izvijestio je Vatican News.