Franjevac trećoredac glagoljaš o. Anđelko Badurina (1935. – 2013.) više je od pola stoljeća bio djelatno prisutan u našoj znanstvenoj javnosti i to ponajprije kao povjesničar umjetnosti i istraživač hrvatske glagoljske baštine. Gotovo su istoznačnice za njegovo ime djela: uredništvo i koautorstvo Leksikona ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva do danas objavljenog u čak pet izdanja, autorstvo monografijâ Uloga franjevačkih samostana u urbanizaciji dubrovačkog područja, višejezičnih Iluminirani rukopisi u Hrvatskoj, te CD-ROM-a Hagiotopografija Hrvatske.

Fra Anđelko Badurina profilirao se kao vrstan znalac srednjovjekovne povijesti umjetnosti, posebice iluminacije srednjovjekovnih rukopisa, te zaslužan istraživač hrvatskoga glagoljaštva i njegova franjevačkoga trećoredskog ogranka. Dr. Galović u predavanju naglasak je stavio upravo na glagoljaški segment života i rada fra Anđelka Badurine.

Doc. dr. Tomislav Galović (Nova Gradiška, 1979.) završio je Pazinski kolegij – klasičnu gimnaziju u Pazinu, a na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao povijest, arhivistiku, latinski jezik i rimsku književnost te doktorirao. Tajnik je i član Predsjedništva Hrvatskoga nacionalnog odbora za povijesne znanosti u Zagrebu. Autor/koautor nekoliko knjiga i pedesetak znanstveno-stručnih radova, urednik zbornikâ te organizator znanstvenih skupova. Izvršni urednik Krčkog zbornika, član uredništva Hrvatske revije, časopisa Fontes. Izvori za hrvatsku povijest i Radova Filozofskog fakulteta u Sarajevu te redakcije nakladničke serije povijesnih izvora Monumenta glagolitica Tertii ordinis regularis sancti Francisci in Croatia. Sudjelovao je na 50-ak međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova i javnih predavanja. Dobitnik Državne nagrade za znanost za 2004. godinu. Novoizabrani je urednik Bašćine, časopisa Društva prijatelja glagoljice u Zagrebu.

Događanja u sklopu projekta Hrvatska glagoljaška baština zajednički organiziraju Nadbiskupijski pastoralni institut i Društvo prijatelja glagoljice. Pokrovitelji projekta su Staroslavenski institut, Katedra za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Institut za ekumensku teologiju i dijalog Juraj Križanić Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.