Predstavila je radove te petorice kipala i slikara (Branka Ružića, Ivana Lovrenčića, Zlatka Boureka, Zvonimira Lončarića i Šime Vulasa) nadahnute temom križa i objasnila razlike i sličnosti njihovih stvaralačkih svjetova. Govoreći o Uskrsu, kazala je da je kao tema puno teži od Božića koji je umiljat i opipljiv kroz prikaze djeteta, životinja, snijega, štalice i slame. „Uskrs međutim nema svjedoka. Kad Isus uskrsuje iz mrtvih nema nikoga. To je naprosto pitanje vjere i zato Uskrs neprestano traži metaforu pa sve što se iznova rađa postaje metafora Isusova uskrsa i naše nade“, rekla je akademkinja Čorak. Također je istaknula da je Veliki tjedan pravo vrijeme da se ljudi sa zahvalnošću sjete svega dobroga što im je učinjeno kako bi time uskrsnuli one koji su im bili dobri.

Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt podsjetio je da je dugogodišnja tradicija Hrvatske akademije organiziranje prigodnih predavanja uoči Uskrsa i Božića koje je najprije držao akademik Josip Bratulić, a zatim akademkinja Željka Čorak. Podsjetio je i na važnost crkvene umjetnosti za svjetsku baštinu i istaknuo da su se mnogi veliki umjetnici okušali u projektiranju crkava te ustvrdio da je jednako tako velika i tema križa i na koji ga način interpretirati u suvremenim okolnostima. Akademik Neidhardt osvrnuo se i na požar u pariškoj katedrali Notre-Dame, kazavši da je velika bol kad crkve izgaraju, što Hrvati dobro znaju jer je stotine njihovih crkava bilo sravnjeno sa zemljom bez ijedne riječi žaljenja onih koji su to učinili, izvijestio je Ured za odnose s javnošću i medijeHAZU