Na početku susreta sve je okupljene svećenike pozdravio generalni vikar Antun Perčić, ujedno podsjetivši na duhovne vježbe za svećenike u Ludbregu od 30. rujna do 3. listopada 2019., a preč. Damjan Koren, ravnatelj Duhovnog centra na Veternici, ponudio je svećenicima i mogućnost duhovnih vježbi u šutnji za svećenike na Veternici od 14. do 16. listopada 2019. godine. Nastavno na te ponude duhovnih vježbi za svećenike biskup Mrzljak pozvao je svećenike da redovito obavljaju duhovne vježbe kako bi i sami mogli biti duhovnici vjernicima. Duhovne vježbe u Ludbregu predvodit će fra Josip Šimić, postulator kauze fra Ante Antića. U duhovnim vježbama govorit će i o svetom životu tog franjevca koji je na putu proglašenja blaženim.

Najavljujući temu i predavače susreta, biskup Mrzljak podsjetio je na specifičnost pastorala Roma u Varaždinskoj biskupiji koji u sebi ima elemente pravoga misijskog djelovanja. Postavlja se pitanje na koji način možemo biti s njima i među njima kako bi im navijestili Krista i podupirali ih u njihovu vjerničkom životu, pomogli u odgoju za normalan život i suživot. Problemi postoje i treba razmišljati kako mi kao mjesna Crkva možemo pridonijeti njihovu rješavanju, rekao je biskup, spominjući i nedavni prosvjed u Čakovcu.

Mons. Perčić podsjetio je svećenike i na zajedničko hodočašće Hrvata i Slovenaca u Krašić 19. listopada 2019. godine kako bi mogli planirati ovaj susret u svojim pastoralnim obavezama, kao i na sljedeći mjesečni susret svećenika Varaždinske biskupije na blagdan sv. Marka Križevčanina 7. rujna ove godine.

Nakon tih uvodnih obavijesti i informacija nacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela u Republici Hrvatskoj preč. Antun Štefan održao je svećenicima izlaganje o temi „Izvanrednog misijskog mjeseca 2019.“ Uvodno je preč. Štefan podsjetio na proglašenje samog Izvanrednog mjeseca povodom stogodišnjice proglašenja apostolskog pisma Maximum Illud kojim je papa Benedikt XV. 1919. godine htio dati novi poticaj za misijsku djelatnost Crkve. Temeljni cilj Izvanrednog misijskog mjeseca je stvoriti svijest o misijama ad gentes te nastaviti s novim zamahom misijsku preobrazbu života i djelovanja Crkve.

„Papa Franjo želi da taj sveopći događaj Crkve bude obnova svijesti svih biskupijskih Crkvi, ustanova posvećenog života i družbi apostolskog života, kao i udruga, pokreta i zajednica i drugih crkvenih stvarnosti za suodgovornost evanđeoske preobrazbe cijelog svijeta“, rekao je Štefan.

Nadalje je predavač progovorio i o Godišnjoj skupštini ravnatelja Papinskih misijskih djela iz cijeloga svijeta koja se prošlog tjedna održala u Vatikanu te je ujedno predstavio ulogu i strukturu Papinskih misijskih djela. Polazeći od teksta iz Lukina evanđelja o slanju 72 učenika (Lk 10, 1-12) preč. Štefan je svećenicima Varaždinske biskupije progovorio o poslanju misionara i misijskom djelovanju Crkve, ali i svakom svećeničkom poslanju i djelovanju. U tom kontekst istaknuo je nekoliko stvari: Isus šalje učenike („posla ih po dvojicu“), potiče ih na molitvu („molite gospodara žetve“), govori im da im neće biti lako („Idite! Evo šaljem vas kao janjce među vukove“), traži od učenika da ostave suvišni teret („ne nosite sa sobom ni kese, ni torbe, ni obuće“) kako bi se mogli u potpunosti posvetiti poslanju: propovijedanju kraljevstva Božjeg i liječenju bolesnika.

Razmišljajući nadalje nad tom perikopom i misijskim poslanjem, predavač se posebno osvrnuo na nepotrebne terete koje kao svećenici i župnici nose sa sobom koji ih udaljavaju od bitnog u njihovu poslanju. Plodovi poslanja moraju biti isti oni kao i kod 72 učenika: „Vratiše se zatim sedamdesetdvojica radosni govoreći: „Gospodine, i zlodusi nam se pokoravaju na tvoje ime!“ A on im reče: „Promatrah Sotonu kako poput munje s neba pade. Evo, dao sam vam vlast da gazite po zmijama i štipavcima i po svoj sili neprijateljevoj i ništa vam neće naškoditi“ (Lk 10. 17-19).

„Svećenici moraju postati svjesni svog izabranja, pomazanja i poslanja po kojem imaju vlast. Svijest o vlastitom posvećenju treba pročišćavati naše usmjerenje i djelovanje“, poručio je preč. Štefan svećenicima.

Misionar je čovjek molitve i obnova misijske svijesti koju zaziva papa Franjo proglašavajući Izvanredni misijski mjesec dolazi iz molitve. Misije nisu suveniri i materijalni prilozi, misije su preuzimanje suodgovornosti za evanđeosku preobrazbu svijeta. Misionari su pozvani da pomognu da izraste i stasa domaća Crkva koja postaje dio sveopće Crkve.

Govoriti o obnovi Crkve znači govoriti o vlastitoj duhovnoj obnovi svakog njezinog člana, te je posebno važno da narod Božji moli za papu i biskupe jer oni vode Crkvu i usmjeravaju njezino misijsko djelovanje, rekao je Štefan.

Osvrćući se na ulogu svećenika i župnika u obilježavanju i življenju Izvanrednog misijskog mjeseca, predavač je istaknuo nekoliko stvari. Prije svega potaknuo je svećenike da vrednuju vlastiti rad i zalaganje, ali da isto prepoznaju i kod drugih. Važno je usredotočiti se na pozitivne napore i poticati jedni druge. Potrebno je probuditi prvotni žar kojim ste rekli „hoću“ na svojem svećeničkom ređenju, jer bez svećenika neće biti obnove misijske svijesti i djelovanja Crkve, zaključio je Štefan i potaknuo na molitvu za misije, a posebno na molitvu za zagovor sv. Franje Ksaverskog i sv. Male Terezije, zaštitnika misija i misionara.

Svećenicima se obratio i vlč. Dominik Vukalović, biskupijski povjerenik za misije. Ukratko je predstavio Nacionalnu upravu Papinskih misijskih djela u Hrvatskoj, ističući kako su Papinska misijska djela ustanova Katoličke Crkve koja pomažu djelovanje misionara u misijskim zemljama diljem svijeta. Uz osnivanje novih kršćanskih zajednica i širenje vjere misionari i misionarke pomažu razvijati lokalne zajednice (pa tako osnivaju škole, educiraju učenike, ali i odrasle, raznim zanatima te vrše zdravstvenu zaštitu). Opća misija Crkve postala je institucijom osnivanjem Zbora za širenje vjere 1622., koja se danas zove Kongregacija za evangelizaciju naroda. Misijska djela, nastala u Europi spontano kao znak prisutnosti žive misijske svijesti vjernika katolika, došla su u okrilje toga Zbora te su u svoj naslov dobila predznak „papinska“, jer ih preporučuje Papa i iza njih stoji svojim autoritetom, pojasnio je vlč. Vukalović.

Važno je razumjeti ulogu i djelovanje Papinskih misijskih djela i njezinih ogranaka i razlikovati ih od djelovanja različitih udruga koje često uzimaju predznak misija, ali nemaju poslanje Crkve niti preuzimaju odgovornost za svoje djelovanje. Djelovati humanitarno na misijskim područjima Crkve i djelovati pod okriljem Crkve u njezinom misijskom poslanju vrlo su različite stvari, upozorio je vlč. Vukalović i u nastavku predstavio četiri ogranka Papinskih misijskih djela: Djelo za širenje vjere, Djelo Sv. Djetinjstva, Djelo sv. Petra i Misijska zajednica.

Kao poticaj i ohrabrenje u misijskom djelovanju, a posebno i kao poticaj za obilježavanje Izvanrednog misijskog mjeseca, vlč. Vukalović je iz vlastitog iskustva govorio o nekim akcijama i projektima koje svećenici i župnici mogu organizirati u svojim župama prema svojim mogućnostima. To su: molitva misijske krunice, čitanje i promoviranje časopisa Radosna vijest, molitva i darovi na Svjetski dan misija, podrška akcije MIVA, organiziranje adventske akcije „Djeca pomažu djeci“, organiziranje Pjevača betlehemske zvijezde te članstvo u misijskoj zajednici.

Vlč. Vukalović stavio se na raspolaganje braći svećenicima i župnicima oko organizacije misijskih akcija, te ujedno potaknuo da pomoć i podršku mogu tražiti i kod djelatnika Papinskih misijskih djela u Republici Hrvatskoj te na njihovoj mrežnoj stranici http://www.misije.hr/.

Na kraju susreta u kratkoj raspravi još je jednom problematizirano pitanje udruga čije se djelovanje preklapa s misijskim djelovanjem Crkve te je preč. Štefan pozvao na razboritost i oprez ističući kako misijsko djelovanje nije jednako karitativno i humanitarno djelovanje. Temelj misijskog djelovanja je navještaj evanđelja, a materijalna i humanitarna pomoć je tek dio suživota misionara s vjernicima misionarskog područja.