Na početku Pastirskog pisma biskupa Uzinića “Neka u vama bude isto mišljenje kao i u Kristu Isusu (Fil 2,5)“ obrazlaže se kontekst naslova odnosno podsjeća se kako ni život kršćanske zajednice u Filipima nije bio savršen pa je i zbog toga sv. Pavao u poslanici upućenoj njima napisao navedenu rečenicu. Zatim se upućuje na dva općepoznata dubrovačka gesla o važnosti općeg dobra i slobode, kojima bi se uz ostalo trebalo voditi “na našem zajedničkom hodu prema proslavi 1050. obljetnice Feste sv. Vlaha“, prema kojoj se ide uz stavljanje u središte pastoralnih promišljanja župnu zajednicu.

“Stanje u kojemu se nalazi naša mjesna Crkva, navezana više na tradiciju, bez pravih odgovora na izazove pluralnoga društva i sekulariziranoga svijeta u kojemu živimo, od nas nužno zahtijeva započinjanje procesa pastoralne preobrazbe”, najavljuje se u pismu. Kao jedna od poteškoća navodi se broj i starosna dob biskupijskih svećenika.

U pismu se nabraja šest polaznih točaka zajedničkog hoda i promišljanja. To su: pravljenje objektivne i hrabre raščlambu pastoralnog djelovanja u cijeloj biskupiji s posebnim naglaskom na ona područja koja su zbog objektivnih razloga u najvećim poteškoćama; ulaganje truda oko izgradnje sinodalne Crkve utemeljene na ekleziologiji zajedništva koja uključuje svećenike, redovnice, redovnice, vjernike laike, sve u zajedništvu s biskupom; odgovaranje na poziv pape Franje kako bi postajali Crkva „koja izlazi“; postajanje Crkvom koja iznova otkriva i živi svoje krsno poslanje te preuzima odgovornost za svoju župnu zajednicu; odgajanje novih naraštaja kroz župnu katehezu te ulaganje većeg truda i napora oko obiteljskog pastorala.

„Kao mjesna Crkva želimo pokušati odgovoriti na izazove i potrebe današnjega vremena i svijeta u kojem živimo. Ne možemo pored njih prolaziti, s njima se svakodnevno susretati praveći se pritom da nas se ne tiču. Prvi korak na tome putu učinit ćemo stavljajući u središte našega promišljanja župnu zajednicu”, ističe se u pismu.

Također se spominje kako župu ne bi trebalo promatrati i doživljavati kao administrativnu strukturu koja služi za udovoljavanje vjerskih potreba, tj. dijeljenje sakramenata, nego ju je potrebno ponovno otkriti kao zajednicu življenja, svjedočenja i prenošenja vjere, zajednicu u kojoj su svi pozvani živjeti svoj kršćanski poziv i svoje trostruko kršćansko poslanje: biti kraljevi, svećenici i proroci.

Tijekom ove i sljedećih dviju pastoralnih godina Dubrovačka biskupija će u svom djelovanju osobitu pozornost usmjeriti na župnu zajednicu promatrajući je kao: zajednicu krštenika (2019. godina), zajednicu evangelizatora (2020. godina) i mjesto izgradnje zajedništva u ljubavi (2021. godine).

U narednim godinama biskupija će se aktivno pripremati za održavanje Biskupijske sinode, čiji će se rad otvoriti 2. veljače 2022, kad će se započeti obilježavati 1050. obljetnicu Feste sv. Vlaha.

“Želio bih da nam ovaj reprezentativni primjer naše tradicije pomogne promatrati naše danas, aktivno se pripremajući za sutra, svjesni da je Isus Krist uvijek isti (usp. Heb 13,8). I na ovaj način želimo sebi posvijestiti goruću obvezu prenošenja Radosne vijesti prilagođene razumijevanju i potrebama ljudi našega vremena I prostora koje svaki kršćanski naraštaj treba biti svjestan, pa tako i ovaj naš”, navodi se u pismu.

Također se govori o potrebi župne i međužupne suradnje, o misijskom poslanju župne zajednice, važnosti suodgovornosti… “ Ne smijemo pritom zaboraviti da pastoralna preobrazba u sebi uvijek uključuje ponovno otkrivanje Božje mudrosti i njegova plana s nama.”

Sinodalni hod dubrovačke Crkve stavlja se pod zaštitu Blažene Djevice Marije koju u katedrali slavi kao Gospu od Porata, a u biskupijskom svetištu kao Gospu od Milosrđa te sv. Vlaha.

Na kraju Pastoralnog pisma od dvadesetak stranica nalazi se i Molitva za sinodu. Molitvu vjernici dobivaju i u tiskanom obliku kako bi je mogli moliti i u svojim domovima, a dostupna je i na mrežnim stranicama Dubrovačke biskupije.