Patrijarh Bartolomej u pismu je pozdravio Papu s kojim ga povezuju te teme i osvrnuo se na Mediteran koji je kolijevka civilizacije, jezika, kultura i vjera koje su sposobne za razmjenu i međusobnu povezanost, a temeljne su za rast naroda. Mediteran je doživio doprinos kršćanstva, židovstva i islama kako bi pronašao načine zajedništva i suživota, no čini se da je danas drukčije, napisao je patrijarh Bartolomej.

Danas, u raznim dijelovima svijeta, ‘Mare nostrum’ postalo je granica koja se ne smije prelaziti; međutim, kršćanstvo je najveći izraz dobrodošlice, napisao je patrijarh i napomenuo: Napetosti koje su nastale u previše zemalja upravo zbog prihvaćanja najslabijih postavljaju Crkvama nova pitanja. Prihvat ne može biti samo pomoć, mora uzeti u obzir istinu i pravdu kako bismo razumjeli uzroke, liječili učinke i svjedočili o opasnosti od starih i novih robovanja ljudi koja se skrivaju pod pojmovima dobrote i neograničene slobode, čije posljedice pogađaju i kršćane.

Migracije stvaraju siromaštvo i netrpeljivost, napisao je patrijarh Bartolomej i istaknuo: Potrebna je temeljna zauzetost Crkvi kroz njihove sveučilišne ustanove kako bi se stvorila nova svijest u svjetskim ustanovama u kojoj bi kriterij profita prepustio mjesto održivom gospodarstvu koje poštuje okoliš koji trebamo ostaviti budućim generacijama. Treba nam gospodarstvo koje čovjeku daje dostojanstvo, oslobađa sukoba, poštuje posebnosti naroda i poboljšava njihove uvjete.

Naprotiv, pojam prihvata predstavlja veliku opasnost, jer više nije shvaćen kao evanđeoska zapovijed, nego kao navala naroda na druge narode. Navala je negativan pojam koji ne nestaje iz zajedničkog osjećaja, a taj se osjećaj mora izbjegavati i u našim Crkvama. Dakle, potrebno je brižno preispitati način prihvata, jer važno je prihvaćanje, a osobito kako prihvaćati poštujući mjesno stanovništvo. Prihvat mora postati integracija, ali nikada sinkretizam, zaključio je ekumenski patrijarh Bartolomej I. a izvijestio Vatican News.