Papa Franjo imenovao je u petak 28. lipnja mons. Wernera Freistettera, vojnog ordinarija Austrije, novim apostolskim administratorom “sede vacante et ad nutum Sanctae Sedis” biskupije Gurk sa sjedištem u Klagenfurtu. Biskupija Gurk u Austriji, katolička je biskupija koja pripada crkvenoj provinciji nadbiskupije Salzburg. Sjedište biskupije nalazi se u Klagenfurtu na Wörtherseeu. Njen teritorij danas obuhvaća pokrajinu Korušku.

Werner Freistetter rođen je 28. listopada 1953. u Linzu na Dunavu. Od 11. lipnja 2015. vojni je ordinarij Austrije. Prethodno je, kao vojni kapelan, služio na Golanskoj visoravni i u Bosni i Hercegovini. Od 1997. do 2015. Freistetter je bio ravnatelj Instituta za religiju i mir.

Do višestrukog imenovanja administratora došlo je nakon što je papa Franjo naložio vizitaciju biskupije koju je od siječnja do ožujka vodio salzburški nadbiskup Franz Lackner.

Dijecezanski upravitelj biskupije Gurk Klagenfurt mons. Engelbert Guggenberger u ožujku je u pismu HBK priopćio da se ne dopušta slavljenje mise na Bleiburškom polju. Analiza obilježavanja iz 2018. godine pokazala je da uvjeti koje je postavio tadašnji koruški biskup Alois Schwartz za davanje dozvole u najvećoj mjeri nisu ili nisu mogli biti ispunjeni. Misa na Bleiburškom polju bila je dio događaja koji se politički instrumentalizira i dio je političko nacionalnog rituala koji služi selektivnoj percepciji i tumačenju povijesti. Ukupna slika događaja na Bleiburškom polju šteti ugledu Katoličke Crkve i ako se izda dozvola za služenje mise, ona bi mogla poslužiti tome da se Katoličkoj Crkvi u Koruškoj predbaci toleriranje instrumentalizacije mise u političke svrhe i nedostatak distance prema fašističkim idejama.

Na pismo je HBK odgovorio priopćenjem:

“Dijecezanski upravitelj biskupije Gurk Klagenfurt mons. Engelbert Guggenberger, odlučio je ove godine ne dopustiti slavljenje mise zadušnice na bleiburškom polju. Hrvatska biskupska konferencija sa žaljenjem je primila tu odluku i izražava svoje duboko neslaganje s razlozima koji se navode za takvu odluku i u cijelosti ih odbacuje. Uskraćivanje mogućnosti molitve za žrtve te velike tragedije hrvatskoga naroda znači nepoštivanje žrtve i gubitak osjećaja za patnju nedužnih.

Predstavnici Hrvatske biskupske konferencije i Austrijske biskupske konferencije u nekoliko su navrata razgovarali o obilježavanju Bleiburške tragedije.

Hrvatska biskupska konferencija uključila se preko Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine u organizaciju misnoga slavlja na bleiburškome polju 2003. godine. Svih proteklih godina, a napose prošle 2018. godine, euharistijsko slavlje je proticalo dostojanstveno kako i priliči toj najuzvišenijoj molitvi Crkve”.