Zasjedanje je započelo molitvom Večernje, a potom je sve nazočne pozdravio predsjednik HBK-a, koji je zahvalio biskupima na bratskoj zauzetosti i na odgovornome sudjelovanju u radu Konferencije. Zahvalio je i na njihovom sudjelovanju u proslavi blagdana zaštitnice grada Zagreba, Majke Božje od Kamenitih vrata, kao i na njihovoj prisutnosti na Danu Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. Istaknuo je kako su svi zajedno još uvijek pod snažnim dojmom posjeta dragog gosta, nadbiskupa Filippa Iannonea, prefekta Dikasterija za biskupe, čija je nazočnost na spomenutim slavljima očitovala blizinu i brižnu pažnju Petrova nasljednika prema našim mjesnim Crkvama. Podsjetio je kako je nedavno objavljena prva enciklika pape Lava XIV. Magnifica Humanitas, koja nastavlja veliku liniju socijalnoga nauka Crkve, počevši od Lava XIII. i Rerum novarum, ali je usmjerava prema „novim stvarima“ našega vremena: digitalizaciji, umjetnoj inteligenciji i globalnoj tehnološkoj revoluciji. Istaknuo je kako je za nas u Hrvatskoj ta enciklika snažan poticaj da uđemo na „gradilišta našega vremena“: u škole i sveučilišta, medije i društvene mreže, političke i gospodarske procese te je ukazao na potrebu odgoja za razborit, etički i evanđeoski odnos prema digitalnim tehnologijama kako bi i u virtualnom prostoru Crkva bila znak nade, dijaloga i civilizacije ljubavi. Osvrnuo se i na peti Nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji koji će se u rujnu održati u Aljmašu i Osijeku. Nadbiskup Kutleša izrazio je želju da taj susret bude trenutak zahvale za mnoge obitelji koje svakodnevno, tiho i vjerno, svjedoče evanđelje života, ali i vrijeme ohrabrenja za one koje nose terete siromaštva, bolesti, rastave ili iseljavanja. Govoreći o obilježavanju 1050. obljetnice preminuća kraljice Jelene i 950. obljetnice krunidbe kralja Zvonimira, predsjednik HBK istaknuo je da te obljetnice nisu samo povijesni datumi, nego podsjetnik da su u korijenu našega naroda duboko usađeni vjernost Kristu i povezanost s Petrovom stolicom. Zaključio je da nas proslava tih obljetnica treba potaknuti da u suvremenim izazovima – od demografskih poteškoća do kulturnih prijepora – donosimo odluke koje će i budućim naraštajima omogućiti da u ovoj zemlji žive dostojno čovjeka i dostojno evanđelja.

U radnom dijelu zasjedanja, nakon usvajanja zapisnika s prošlog susreta, biskupi su zajednički promišljali o nedavno objavljenoj prvoj enciklici pape Lava XIV. Magnifica Humanitas. Istaknuto je da je riječ o Papinoj socijalnoj enciklici te da Papa želi da ona bude tako shvaćena i primljena. O tome govore mnoge činjenice, počevši od toga da nosi nadnevak 15. svibnja, kada je prije 135 godina (1891.) objavljena prva socijalna enciklika Rerum novarum pape Lava XIII., na što se papa Lav XIV. u uvodnom dijelu svoje enciklike izričito referira. Istaknuto je i kako ni u jednom dosadašnjem socijalnom dokumentu – a ima ih više od 45 – nije na tako izričit i temeljit način prikazan socijalni nauk Crkve kao crkveno-teološko učenje o odnosu Katoličke Crkve prema događanjima u svijetu, kao što ga donosi Magnifica Humanitas. Papa u enciklici razvija, produbljuje i aktualizira dosadašnji socijalni nauk Crkve, obrazlaže zašto se Crkva bavi socijalnim temama, produbljuje odnos između Crkve i svijeta, donosi nove definicije socijalnoga nauka Crkve te dodatno osvjetljava i produbljuje pojedine dimenzije i teme teološko-socijalnog nauka Crkve, pružajući pritom i svoj osobni obol: zaštitu ljudske osobe u novoj epohi umjetne inteligencije. Moć umjetne inteligencije i neslućeni obzori njezina razvoja predstavljaju nešto sasvim novo, novu epohu te izazivaju nova pitanja na koja Crkva današnjega vremena treba pružiti svoj odgovor. Biskupi su dali snažne poticaje da se enciklika što prije prevede na hrvatski jezik te da se na svim crkvenim razinama enciklika pomno proučava i da se što više uprisutnjuju Papine snažne poruke koje je u enciklici uputio.

Biskupi su upoznati i sa završnim pripremama za Peti nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji, koji će se održati 19. i 20. rujna ove godine, u Osijeku i u Aljmašu u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji pod geslom „U nadi budite radosni, u nevolji strpljivi, u molitvi postojani!“ (Rim 12,12). Susret predstavlja vrhunac i završnicu pastoralnog ciklusa „Obitelji osoba s invaliditetom u krilu Crkve“, koji je započeo 2022. Sve potrebne informacije o susretu nalaze se na mrežnoj stranici shko2026.hr. Biskupi pozivaju na susret sve obitelji iz domovine i inozemstva, napose obitelji osoba s invaliditetom. Njima Crkva želi posvetiti osobitu pozornost te i ovim nacionalnim susretom pridonijeti njihovom još snažnijem uključivanju u život i poslanje Crkve u Hrvatskoj i hrvatskoga društva.

Obilježavanje 1050. obljetnice preminuća kraljice Jelene i 950. obljetnice krunidbe kralja Zvonimira bit će proslavljeno u Solinu 10. listopada.

Za novog ravnatelja Hrvatskog Caritasa biskupi su izabrali svećenika Požeške biskupije, vlč. Krunoslava Siroglavića.

Prisjetivši se nedavno održanog Susreta hrvatske katoličke mladeži, biskupi su još jednom izrazili zahvalnost Požeškoj biskupiji na organizaciji i gostoprimstvu za sve sudionike susreta.

Nakon zasjedanja biskupi su sudjelovali na euharistijskom slavlju u zagrebačkoj katedrali koje je predvodio novi apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, nadbiskup Leopoldo Girelli.