U koncelebraciji su bili šibenski biskup Tomislav Rogić, umirovljeni šibenski biskup Ante Ivas, Veliki vicekancelar Fakulteta i provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Marko Mrše, sadašnji dekan Fakulteta izv. prof. dr. don Alojzije Čondić, novoizabrani dekan prof. dr. don Mladen Parlov, profesori i odgojitelji. Komorni zbor bogoslova pod ravnanjem vicerektora mo. don Ivana Urlića animirao je liturgijsko slavlje.

U uvodnom dijelu homilije nadbiskup se osvrnuo na čitanje iz Druge poslanice Timoteju, rekavši: „Pavao upozorava Timoteja na ‘teren’ i mentalitet u kojem će trebati naviještati Kristovo evanđelje. Ljudi će biti sebeljupci, srebroljupci, oholice, hulitelji i ljubit će više užitak nego Boga. Do ovakvoga stanja dolazi jer se ljudi, upozorava sv. Pavao, odriču Božje riječi“.

Tumačeći tekst iz Matejeva evanđelja, istaknuo je kako u njemu postoje različiti ‘tereni’ na koje pada Božja riječ. „U evanđelju Riječ najprije pada uz put. Put simbolizira brzinu, hod i nezaustavljanje. Žureći prema nečemu ne zaustavljamo se kod važnih stvari. Riječ Božja nas želi zaustaviti i susresti s Bogom i ljudima, a put ubrzanog aktivizma nas usmjerava prema prolaznim vrijednostima. Druga slika, kamenito tlo, simbolizira plitkoću i suhoću ljudskog srca. U takvom srcu nema mjesta za Božju riječ, za meditaciju i odnos s njom. Treća slika je trnje. Ono naše srce guši sa strahovima i razočaranjima i u takvom srcu je riječ Božja odstranjena. Posljednja slika je u suprotnosti s prethodnima. Plodno tlo donosi mnogostruke plodove. Na plodnom tlu nam Gospodin dariva različite talente očekujući njihov urod. Svi smo mi, draga braćo i sestre, sva četiri navedena terena. Zbog toga je potrebno trajno obrađivati svoj život kako bi bio što plodnije tlo za Njegovu riječ“, ustvrdio je mons. Barišić.

Govoreći o Fakultetu kao ‘terenu’, istaknuo je kako njegov uspjeh ovisi o suradnji dekana, profesora, studenata i svih uključenih u njegov život. „Nije uvijek lako, problemi uvijek postoje, ali ključno je pitanje kako se mi postavljamo prema tim problemima. Trebamo svi zajedno biti ljudi vjere i odgovornosti kako bi ovaj naš ‘teren’ rastao u skladu s Božjom riječju. Za izgrađivanje zajednice, pa tako i našega Fakulteta, potreban je osobni odnos s Gospodinom. Svatko od nas treba izgrađivati sebe kroz molitvu, odgovoran studij i rad. Najgore što nam se može dogoditi je da u učenju zaboravimo na Onoga tko nas je svemu naučio. Teologija nije samo govor o Bogu, nego je govor s Bogom“, nastavio je nadbiskup, dodavši kako je čovjek Adam – zemljanin koji je pozvan na otvaranje prema nebu. „Ako ostanemo samo na razini zemlje, naš život će se pretvoriti u pustinju. Pozvani smo naše živote, pa i naš Fakultet, oblikovati u spoj neba i zemlje, u Božji vrt“, pojasnio je mons. Barišić.

„Sveti Jeronim kojeg danas slavimo je rekao kako je ‘nepoznavanje Pisma ujedno i nepoznavanje Krista’. Pismo je potrebno poznavati najprije u svom srcu, a u tome nam pomaže stav dječje otvorenosti, poniznosti i povjerenja. Ove godine slavimo 1600 godina od smrti sv. Jeronima. On je uz Božju riječ uspio oblikovati svoju trnovitu narav u blagoslovljeni vrt Božji. Neka i nama pomogne na trajnom putu rasta, i neka nas svojim zagovorom uvijek usmjerava prema jedinom izvoru života“, zaključio je nadbiskup.

Program je nastavljen u velikoj dvorani Fakulteta.

Pozdrave nazočnima i ohrabrujuće riječi brucošima uputili su Veliki kancelar fakulteta nadbiskup Barišić, Veliki vicekancelar Mrše, sadašnji dekan dr. Čondić i novoizabrani dekan dr. don Mladen Parlov.

Zatim je asistent na katedri Svetog pisma Novog zavjeta mr. don Ivan Lovrić održao Lectio brevis na temu „Budućnost Izraela prema sv. Pavlu“.

Redovita predavanja počinju u utorak 1. listopada.