Knjigu koju je izdala Nakladnička kuća Alfa, uz autora predstavili su glavni urednik Alfe Božidar Petrač i priređivač knjige prof. dr. Ante Bežen. Među uzvanicima na predstavljanju su bili šibenski biskup Tomislav Rogić, gospićko-senjski biskup Zdenko Križić i umirovljeni šibenski biskup Ante Ivas.

Glagoljica je nastala na hrvatskom tlu te je bitna odrednica baš hrvatskog, a ne šireg slavenskog identiteta. Stvorili su je anonimni bizantski misionari na prostoru naseljenom Hrvatima“, kazao je biskup Bogović.

Naglasio je kako ga je uvijek zanimalo kako to da je glagoljica ovdje živjela, a uvezena je izvana. To je analizirao i došao do zaključka koji je drukčiji od ćirilometodske teorije, jer ne može biti da je izvor negdje vani, gdje nema ni jednoga slova, a ovdje su, rekli bismo, sva slova. U svijetu, izvan hrvatskog prostora nema niti jednog glagoljskog slova uklesanog u kamen, pojasnio je.

Biskup Bogović osvrnuo se i na liturgijsku upotrebu glagoljice. Od biskupskih crkava samo je senjska katedrala imala glagoljsko bogoslužje. U drugim biskupijama zapadne Hrvatske bila je glagoljica dopuštena u župnim crkvama, ali ne u katedrali. Dugo vremena rimska Crkva je nevoljko podnosila to bogoslužje, jer ono nije nigdje postojalo osim u Hrvatskoj i svuda se služila misa na latinskom. Ali u 13. stoljeću Rim je shvatio da bi upravo praksa koja se kod nas ukorijenila mogla koristiti za ujedinjenje cijeloga kršćanskoga svijeta, a kao polazište te strategije izabran je upravo Senj, kazao je biskup Bogović.