U izdanju Državnog arhiva u Pazinu objavljena najstarija matična knjiga na području Republike Hrvatske, Matična knjiga krštenih župe Umag (1483. – 1643.)., autorica Danijele Doblanović Šuran i Marije Mogorović Crljenko. Osim upisa krštenih knjiga sadrži i popise krizmanih za 1614. i 1621. Prema zapisima predstavlja i najstariju matičnu knjigu na prostoru Republike Hrvatske te prvu u novo ustanovljenom nizu „Matične knjige Istre“ izdavačke kuće Državnog arhiva u Pazinu.

Matična knjiga krštenih župe Umag (1483. – 1643.) sadrži najstarije podatke o krštenjima u Hrvatskoj. Najstariji upisi nisu originali, već prijepisi, nastali pretpostavljamo u kratkom razdoblju nakon 1608. godine kada je biskup Orsino de Bertis prilikom vizitacije naredio da se u za to namijenjenu knjigu prepišu sva do tada obavljena krštenja. Kršteni su upisani na latinskom i talijanskom jeziku, a prepisivani su zasigurno s različitih ceduljica, budući da kronološki red sve do 17. stoljeća nije poštivan. Ukupno je u knjizi zabilježeno 1366 krštenja. Pored krštenih, knjiga sadrži i popis krizmanih za 1614., 1624. i 1629. 

Riječ je o izuzetnom povijesnom izvoru koji omogućuje raznovrsna istraživanja kasnog srednjeg i ranog novog vijeka u Istri. Gledano s aspekta povijesne demografije i povijesti obitelji, upisi u umaškoj knjizi krštenih omogućuju rekonstrukciju obiteljskih struktura i kumskih veza, kao i rekonstrukciju veličine obitelji, učestalosti i ritma rađanja. Upisi krštenih odličan su izvor i onomastičkog materijala. Također, knjiga vremenski obuhvaća dugo razdoblje u kojem se zbio i Tridentski sabor, pa preko upisa krštenih možemo pratiti različite prakse oko odabira kumova prije i poslije Tridentskih odluka. 

Kako vremenski pokriva razdoblje u istarskoj povijesti poznato kao razdoblje kolonizacije opustjelih područja novim stanovništvom, umaška matična knjiga krštenih potvrđuje i jasno određuje vrijeme kada su habitanti novi došli, gdje su se smjestili i kako su se uključili u zajednicu. 

U uvodnoj studiji su uz osobitosti rukopisa, transkripcije i uporabe kritičkih znakova, kratke povijesti Umaga i okolnog područja te osvrta na broj stanovnika, upravo na temelju upisa u knjigu obrađeni razni aspekti umaške svakodnevice u kasnome srednjem i ranome novom vijeku poput ritma rađanja, odnosno sezonskog rasporeda krštenih i začetih, običaja odabira kumova, babica, pojave krštenja u nuždi, osvrta na djecu rođenu izvan braka, migracija, društvene i gospodarske povijesti i sl. Uvodnu studiju prati i onomastička studija bogatog materijala kojeg ovaj izuzetan izvor nudi. U njoj su obrađene antroponimijske formule krštenika, te njihovih očeva, majki, kumova i upisivača krštenja, analizirana su osobna imena krštenika (jednostruka, dvostruka, trostruka), najčešća imena krštenika, udio svetačkih imena, kriteriji odabira imena (prema blagdanima, spomendanima svetaca, predcima – roditeljima, djedovima, ali i kumovima; ponavljanje imena djece u istoj obitelji, nadijevanje imena blizancima, nezakonitoj djeci), pridjevci i prezimena, toponimi itd., istaknuto je u sažetku knjige. 

Knjiga se čuva u arhivu Župe sv. Pelegrina mučenika u Umagu.

Prema starosti sačuvanih matičnih knjiga i njihovoj kompletnosti, Istra je prva u Hrvatskoj. U stručnoj literaturi navodi se kako je Hrvatska, po starosti makar u prijepisu sačuvane prve matične knjige, a riječ je o matičnoj knjizi krštenih iz 1483. godine (župa Umag), među prvima u Europi. Podatak je to koji sve nas što skrbimo nad arhivskim gradivom koliko raduje toliko i obvezuje. U Državnom arhiva u Pazinu skrbimo nad Zbirkom matičnih knjiga istarskih župa u koju su pribrojene i knjige iz matičnih i nekadašnjih mjesnih ureda, a od kojih je najstarija matična knjiga krštenih Labina iz prve polovice 16. Stoljeća, istaknula je ravnateljica Državnog arhiva u Pazinu  Mirela Mrak na umaškom predstavljanju.

Matične knjige, pa tako i ova matica predstavlja bogat izvor za mnogostruka znanstvena razmatranja. U uvodnom djelu dr. sc. Anđela Frančić i Maja Milovan zaključuju da je godina 1483. zlatnim slovima upisana u hrvatsku kulturnu povijest kao godina objavljivanja hrvatskog prvotiska – hrvatskoslavenskim jezikom i glagoljicom pisanog Misala po zakonu rimskog dvora te s ponosom ističe svoju prvu knjigu kada i carski Beč, a pedeset godina prije nego Berlin i sedamdeset godina prije Moskve.

Iste te, 1483. godine u Umagu prezbiter, rukom, latiničnim pismom na latinskom jeziku 27. travnja upisuje prvog krštenika. Samo se malobrojne župe u Hrvatskoj mogu pohvaliti da imaju maticu vođenu prije nego što je Tridentski sabor donio 1563. godine odluku o obveznom vođenju matičnih knjiga, a samo se Umag može ponositi najstarijom hrvatskom maticom, istaknula je Mrak. Izrazila je posebnu zahvalnost glavnom i odgovornom uredniku, ujedno i dugogodišnjem ravnatelju Državnog arhiva u Pazinu docentu dr. sc. Elvisu Orbaniću te redaktoru prijepisa, isto tako dugogodišnjem ravnatelju Državnog arhiva u Pazinu, počasnom doktoru znanosti Jakovu Jelinčiću.

Suizdavači izdanja su Porečka i Pulska biskupija te Hrvatsko katoličko sveučilište. Urednički odbor činili su: prof. dr. sc. Slaven Bertoša, akademik Josip Bratulić, prof. dr. sc. Josip Grbac, mons. Sergije Jelenić, mr. sc. Jakov Jelinčić, prof. dr. sc Ivan Jurković, dr. sc. Deana Krmac, prof. dr. sc. Emilio Marin i mons. mr. sc. Ivan Milovan. Recenzenti su akademik Goran Filipi, prof. dr. sc. Slaven Bertoša, dr. sc. Ankica Čilaš Šimpraga te pok. akademik Nenad Vekarić. Lekturu je izvršila dr. sc. Samanta Paronić, korekturu Marino Martinčević, prijevod sažetaka Agencija Lingua plus,  David Ivić autor je grafičkog oblikovanja, a tisak je povjeren tiskari Grafomark iz Zagreba.

Knjiga je objavljenja pod financijskim pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Knjiga je prvi put predstavljena na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu knjige Interliber u Zagrebu, u četvrtak, 14. studenog 2019., a predstavili su je dr. sc. Slaven Bertoša, recenzent, doc. dr. sc. Danijela Doblanović Šuran i dr. sc. Marija Mogorović Crljenko

Drugo predstavljanje bilo je u petak 22. studenog u Gradskoj vijećnici Umag gdje su o knjizi, osim autorica i recenzenta govorili  preč. prof. dr. sc. Josip Grbac, umaški župnik, za suizdavača te ravnateljica Državnog arhiva u Pazinu  Mirela Mrak, dipl. Iur., za izdavača.

 Na Filozofskom fakultetu u Puli predstavljena je u ponedjeljak 9. prosinca gdje su o knjizi govorili: prof. dr. sc. Slaven Bertoša, recenzent, Mirela Mrak, dipl. iur., ravnateljica Državnog arhiva u Pazinu, doc. dr. sc. Danijela Doblanović Šuran, autorica i izv. prof. dr. sc. Marija Mogorović Crljenko, autorica.