„Ivan Pavao II. je osobnost XX. stoljeća koju ne bi trebalo zaboraviti. Osobito ga mi ne bi trebali zaboraviti, jer nam je bio blizu u najtežim trenucima. Brojna dokumentacija pokazuje koliko nas je volio i poticao”, rekao je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić uključujući se telefonski u emisiju. Uz 100. rođendan pape Ivana Pavla II. mons. Puljić je pokrenuo serijal u kojem se osvrnuo na pojedine njegove nastupe – od nastupne homilije 22. listopada 1978. i poziva da se otvore vrata Kristu, do odnosa s mladima i obiteljima. U osvrtu na vrijeme u kojem je papa Ivan Pavao II. preuzeo vodstvo Crkve spomenuo je dvije znakovite rečenice njegovog nasljednika pape emeritusa Benedikta XVI. iz pisma koje je poslao u Krakow za 100. godišnjicu rođenja Ivana Pavla II.

Predsjedni HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić – privatni arhiv

„On je kao dugogodišnji suradnik pape Ivana Pavla II. spomenuo kako je Crkva nakon Drugog vatikanskog sabora bila u dramatičnoj situaciji. Spomenuo je tri događaja koja su stvarala određenu problematiku. Na teološkom planu pojavila se teologija oslobođenja, koja je kasnije bila osuđena jer je bila nadahnuta marksističkom ideologijom. Na moralnom planu bila je enciklika „Humanae Vitae” Pavla VI. iz 1968. godine koja se bavila pitanjima morala i kontracepcije. Encikliku nisu napali samo svjetovni mediji nego je bilo kritičara i unutar Crkve. Na liturgijskom planu bio je tu pokret biskupa Lefebvra i njegovo svećeničko bratstvo sv. Pia X., još uvijek na rubu odcjepljenja, koji žale zbog promjene liturgije. Za to vrijeme, kada je Crkva bila u dramatičnoj situaciji, Benedikt XVI. ističe da je papu Ivana Pavla II. Bog pozvao da bude na stolici sv. Petra. On kaže da je novoga Papu čekao gotovo nemogući zadatak, ali Ivan Pavao II. potaknuo je novi entuzijazam za Krista i njegovu Crkvu i postao njezin obnovitelj. Mislim da je u toj rečenici sažeto sve što je on značio ne samo za nas Hrvate, nego i za Crkvi i Europu, i za sve probleme koji su se javiti nakon Drugog vatikanskog koncila”, rekao je nadbiskup Puljić.

„Papa Ivan Pavao II. obilježio je jedno razdoblje Crkve i živote nas pojedinaca. Trebat će još vremena da se prouči i pokuša sprovesti u djelo ono što je govorio i naučavao”, rekao je generalni tajnik HBK hvarski biskup Petar Palić čiji teološki doktorat obrađuje vrijednost života, jednu od središnjih tema svih Papinih govora. Govoreći koliko je Ivan Pavao II. bio prihvaćen i shvatljiv kao glasnogovornik dostojanstva života i svakoga čovjeka istaknuo je da je on bio uvjeren u sebi da, kao pastir sveopće Crkve, mora biti jasan u izričaju i nastupu te jasno prenositi nauk Crkve o svim pogledima, osobito onoga koji se tiče zaštite života. „Bio je uvjeren da mora posredovati Krista i njegovo evanđelje, jer je to ono što nosi Crkvu i ono radi čega Crkva postoji – naviještanje Isusa Krista i njegove radosne vijesti”, rekao je biskup Palić.

Generalni tajnik HBK hvarski biskup Petar Palić.

Za vrijeme svoga pontifikata, od 1978. do 2005. godine, Ivan Pavao II. susretao se s pitanjima zaštite života kao Božjega dara, a u tome mu je pomoglo, kako je rekao mons. Palić, iskustvo koje je stekao kao profesor moralne teologije, ali i uključenost u pastoral gdje je okupljao bračne parove. „Proučavajući sve što je povezano uz moralno-etička pitanja nastojao je utemeljenje pronalaziti u objavi. Smatrao je da mora postojati jedan objektivni zakon, a Božja objava je nešto objektivno, na čemu treba temeljiti i graditi način života i ono što mi živimo. Mislim da je u tome njegov veliki doprinos i da su se tu događali, ako ćemo govoriti koliko je prihvaćen, a koliko nije, raskoraci između onoga što je on govorio i nastojao prenijeti, za razliku od onoga što se u to vrijeme ali i danas događa – jedan relativizam na svim područjima ljudskoga života”, istaknuo je hvarski biskup.

„Za Ivana Pavla II. je istina o čovjeku i istina o Bogu bila jedino razumljiva iz Božje objave i na njoj se trebaju graditi međuljudski odnosi”, rekao je mons. Palić podsjećajući kako je Papa naglašavao važnost obitelji za cijelo društvo, obitelji u kojoj se odgajaju pojedinci koji će biti temelj društva, jer napad na obitelj i brak nije bila samo oznaka tadašnjeg vremena nego se i danas doživljava i osjeća potreba suočavanja s izazovima relativizma. „Taj pojam relativizam, osobito moralni relativizam, bio je za Ivana Pavla II. važan i na to je ukazivao tijekom svoga pontifikata, u govorima i enciklikama. On je htio otvoriti oči i društvu i pojedincima da svaki zakon koji se donosi mora biti utemeljen u jednoj objektivnoj istini koju čovjek može jedino spoznati u Božjoj objavi, odnosno u načinu na koji se Bog priopćava čovjeku, objavljuje čovjeku, gdje mu objavljuje i njegovo vlastito dostojanstvo”, naglasio je biskup Palić.

p. Božidar Nagy

Papu Ivana Pavla II. urednik hrvatskoga programa Radio Vatikana 80-ih godina i zbirke “Govori pape Ivana Pavla II. Hrvatima” prof. dr. Nagy posebno pamti po ljubavi prema hrvatskome narodu. Smatra da još uvijek hrvatski narod nije svjestan da se jednom tako malom narodu jedan Papa obraćao na materinjem jeziku. Prisjetio se da je kao urednik hrvatskoga programa Radio Vatikana bio pozvan kako bi pomogao Papi pripremiti misu s Hrvatima, kao i brojnih susreta i audijencija s mladima.

P. Nagy je rekao da je knjiga govora Ivana Pavla II. objavljena za njegovu beatifikaciju 2011. godine, a od danas su svi govori dostupni na IKI kao i u audio formatu na YouTube kanalu Zaklade Čujem, vjerujem, vidim. Iz oko 850 govora, objavljenih u knjizi, p. Nagy se posebno osvrnuo na period Domovinskog rata od 1991. do 1995. godine. „Koliko tu ima njegovih intervenata i govora gdje se javno zauzimao za hrvatski narod i pomoć izbjeglicama i prognanima… Kada bi se pitao prosječni katolik da kaže jednu jedinu rečenicu iz tih gotovo 850 govora pitanje je koliko bi se njih sjetilo. Govori padaju u zaborav, ali se to ne bi smjelo dopustiti”, naglasio je p. Nagy koji se, uz ostalo, prisjetio kako je Ivan Pavao II. cijenio Hrvate zbog njihove vjernosti Svetom Ocu. Dodao je kako je na to poticao i blaženi Ivan Merz, kojeg je papa Ivan Pavao II. stavljao mladima kao uzora, apostola, angažiranog laika.