„Slavlje rođenja Blažene Djevice Marije – Male Gospe duboko je ukorijenjeno i trajno prisutno u obitelji marijanskoga hrvatskoga naroda. Upravo ovdje na Gospinu otoku pobožna kraljica Jelena 976. godine dala je sagraditi prvu crkvu u Hrvata posvećenu Blaženoj Djevici Mariji. Gospa od Otoka najstarije je marijansko svetište u Hrvata – naše Prasvetište. Na ovom svetom tlu naše kolijevke i krstionice formirao se naš nacionalni identitet i rodila se radost pripadnosti Katoličkoj Crkvi. Uz svoju duhovnu Majku Mariju odraslo je hrvatsko rodoslovlje i s njome slavilo sve važne događaje povijesti, tražilo i gradilo put svoje budućnosti“, kazao je nadbiskup Barišić podsjetivši na solinsko slavlje 1976. godine kada smo slavili 13 stoljeća kršćanstva u Hrvata uz tisućitu obljetnicu crkve kraljice Jelene.

Budući da je prvoga dana trodnevne priprave za proslavu Male Gospe i Dana grada Solina posvećena novoizgrađena crkva Svete Obitelji, „konačno“ – kako reče mons. Barišić – dosanjani san dug 80 godina, u svojoj je propovijedi govorio o važnosti te crkve za koju će tražiti titulu basilica minor. Ona „nadilazi po svojoj važnosti i značenju razinu Solina pa i Splitsko-makarske nadbiskupije jer je simbol našega nacionalnoga i kršćanskog identiteta, izvor duhovnoga zajedništva obitelji hrvatskoga naroda.“

U novoj crkvi, koja je posvećena nazaretskoj Svetoj Obitelji, ali i onoj konačnoj koja se ostvaruje u nebeskom Jeruzalemu „prepoznaje se sva stvarnost obitelji i članovi u svojim izazovima, padovima, izgubljenosti, ali iznad svega u nadi i radosti dara spasenja. Na samom ulazu u crkvu naš pogled smjera prema obitelji nebeskog Jeruzalema kamo nas Prvorođenac novoga života vodi i okuplja u zajedništvo svetih. Dok nas pogled prema oltaru vodi nadi, cilju i smislu našega života i povijesti, u sebi osjećamo i nosimo suprotnost, grešnost, ograničenost i udaljenost od toga cilja. Tu suprotnost koju nosimo u sebi, osjećamo čak i u našim obiteljskim odnosima, vidimo i čitamo u oslikanim biblijskim prizorima nove crkve. S jedne strane pozvani smo u zagrljaj svetosti, dok nas s druge strane zarobljava naša grešnost. Sveti smo i grešni. Grešni po svojim slabostima, a sveti po daru Božje ljubavi. O, kako nam je svima potrebno u ozračju nove crkve u tišini svoga srca iskreno pročitati sebe, svoje obiteljske odnose u ove dvije dimenzije našega života: grešnosti i svetosti, ograničenosti i vječnosti.“

„Oslikanim biblijskim prizorima na površinama zidova crkve najpoznatiji suvremeni kršćanski umjetnik otac Marko Rupnik uvodi nas u dubine teološke i egzistencijalne povijesti spasenja. U osobnom meditativnom dijalogu i zajedničkim liturgijskim slavljima pročišćavamo pogled oka i srca te postajemo svjesni da smo ljubljeni sinovi i kćeri Oca nebeskoga, a međusobno braća i sestre. Osvježena pogleda i ohrabrena koraka uza sve naše poteškoće i grješnost možemo u nadi ići naprijed“, naglasio je nadbiskup Barišić spomenuvši u propovijedi samo neke oslikane prizore biblijske objave. Tako je protumačio prizor Adama i Eve, gdje Eva miluje zmiju koja je zavodi i time iskrivljuje njezinu sliku Boga. „Umjetnik je to prikazao u slici stisnute šake na kraju njezina repa. Stisnuta šaka predstavlja sebičnog i nasilnog Boga, Njega koji je izvor svega stvorenoga i temelj ljudske sreće, lažno predstavljen kao onaj koji je zavidan i koji ne želi dobro čovjeku. Zanimljiv je razgovor zmije s Evom. Ne samo da zmija daje krivu sliku Boga, nego podmuklo izvrće riječ Božju.“ Zmija je zavidna čovjeku i želi ga udaljiti od Boga, ističe te nastavlja: „Čovjek udaljen od Boga postaje prevaren, gol, razočaran… Kad se zaniječe Božja ljubav, temelj i izvor svake ljubavi, naša ljubav prelazi u mržnju. Upravo se to dogodilo Adamu i Evi i danas se događa: nema zajedništva – jedno drugo optužuju; nema ljubavi – jedno drugo mrze, rastavljaju se. Opasnost pandemije povlađivanja zmiji, pristajanja uz kušnju i prihvaćenja iskrivljene slike o Bogu na neki način prisutna je i u svima nama. Vjerujem da se bračni drugovi i obitelji prepoznaju u ovoj zavodljivoj igri Zloga. Posljedice optužbe i mržnje praroditeljâ Adama i Eve – virus grijeha prelazi i na njihovu djecu, što vidimo u prizoru Kajina i Abela. Kajin koji zbog izobličene slike Boga, želeći biti kao Bog njime želi dominirati, ugrožava život brata Abela.“

Govoreći o prizoru Josipa i njegove braće (umjetnik Josipa ne prikazuje da je pao na dno bunara nego kako stoji iznad dna) u kojemu prepoznajemo Božje očinstvo i naše sinovstvo, nadbiskup Barišić je istaknuo da se u Josipovoj životnoj priči mogu danas prepoznati toliki slučajevi narušenih bratskih i rodbinskih odnosa. „Pravedni Josip proročka je slika i navještaj ljubljenog Očeva Sina – Isusa Krista kojega smo mi njegova braća i sestre predali, razapeli i u grob bacili. Ali, Bog Otac koji u Sinu i nas grešne ljubi, uskrisi Krista, oživi njega, Prvorođenca našega spasenja. On je naš mir i pomirenje. U Njemu i po Njemu Otac uspostavlja naše sinovske odnose sa sobom i nas međusobno kao braće i sestara. Koje li čudesne obitelji: ‘Velikog mnoštva iz svakog naroda, i plemena, i puka, i jezika’ (Otk 7, 9). I svih boja. Ljubljeni smo, jer Bog Otac je Ljubav. Bog Otac nije stisnuta šaka kako ga je predstavila zavodljiva zmija, nego ispružena i otvorena ruka svim ljudima u daru svoga Sina.“

Splitsko-makarski nadbiskup istaknuo je da je za razumijevanje bogatstva i dubine biblijskog ozračja i poruke nove solinske crkve potreban ključ „zajedničkoga obiteljskog doma. Kao što u svom obiteljskom domu razgovaramo, zajedno blagujemo i boravimo, tako ćemo i u ovom našem novom domu razgovarati – slušati riječ Božju, blagovati Tijelo Kristovo i sudjelovati na nedjeljnim euharistijskim slavljima. Svojim ozračjem i radosnom porukom spasenja nova crkva, memorija naše prošlosti i simbol naše budućnosti, želi nas katehizirati i evangelizirati, nas nove naraštaje hrvatskoga rodoslovlja: djecu i roditelje, odgojitelje i vjeroučitelje. Prostor Gospe od Otoka i sakralnost bazilike oslikane biblijskim motivima dijagnoza je i terapija za naše tijelo i dušu. Potrebit i učinkovit lijek za sve viruse našega individualizma, podjela i sebičnosti u braku i obitelji, društvu i svijetu.“

Na kraju svoje propovijedi obratio se molitvom Majci Mariji da bude u svim obiteljima do zadnjeg trenutka njihova zemaljskog života. „Mala Gospe, koja si najbolje slušala riječ Božju i vršila volju Očevu, ti nas povedi svome Sinu! Ti nam budi vodič i tumač biblijske objave spasenja prikazane u našoj novoj crkvi. Pomozi nam Majko naći svjetlo u tamama, sigurnost u sumnjama, slobodu u zarobljenostima, pomirenje u sukobima, nadu u beznađima, utjehu u nevoljama. Iznad svega pomozi nama, svojoj djeci, da otkrijemo Put, Istinu i Život koji nas, članove zemaljske obitelji, prati i vodi u nebesko zajedništvo s tobom u otajstvu života nebeske obitelji Oca, Sina i Duha Svetoga, kojoj neka je slava i čast u vijeke vjekova.“

Na samom kraju misnog slavlja vjernicima se obratio i solinski župnik don Ranko Vidović zahvalivši Ocu nadbiskupu na poticajnim i ohrabrujućim riječima, svim svećenicima koji su tokom cijelog jutra ispovijedali te svima koji su na bilo koji način pridonijeli proslavi rođenja Blažene Djevice Marije.

Euharistijsko slavlje završilo je himnom „Lijepa naša“ i pjesmom Gospi „Zdravo Djevo“. Misi su nazočili: izaslanik predsjednika Vlade RH splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, izaslanik predsjednika Hrvatskog Sabora gospodin Ante Sanader, solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević, (grado)načelnici susjednih gradova, predstavnici crkvenih i društvenih ustanova, predstavnici školstva, policije, vojske, vatrogasaca, te javni i kulturni djelatnici. Pjevanje je predvodio mješoviti zbor Kraljice Jelene pod ravnanjem prof. Mirka Jankova uz orguljašku pratnju Andre Čale. Izaslanik Vlade RH Blaženko Boban darovao je Gospi zlatnu krunicu kao zavjetni dar u prigodi posvete bazilike.

Za proslavu blagdana Solinjani su se pripremali trodnevnicom. Prvoga dana trodnevnice 5. rujna nadbiskup Barišić posvetio je novoizgrađenu crkvu Svete Obitelji. Misna slavlja 6. i 7. rujna predvodio je don Ivan Marić. Na sam blagdan poslijepodnevno euharistijsko slavlje u 16 sati uz blagoslov djece i bolesnika predvodit će don Danko Kovačević, a proslava će završiti svečanim misnim slavljem u 18 sati koje predvodi splitsko-makarski nadbiskup koadjutor mons. Dražen Kutleša.