„Ušao sam u potrazi za poslom neki dan u jedan zagrebački restoran. Naučio sam hrvatski dovoljno da vlasniku restorana objasnim da sam kuhar u potrazi za poslom. U početku je bio malo skeptičan, no kada sam mu pokazao svoju upravo stečenu hrvatsku diplomu, nije bilo nikakvih problema! Rekao mi je da počinjem raditi od ponedjeljka. Ovako sretan i ponosan nisam bio već dugo, sada vidim budućnost svoje obitelji ovdje u Hrvatskoj, koja je postala naš novi dom“, uzbuđeno je prepričavao Ahmed iz Sirije na svečanoj dodjeli diploma koju su Isusovačka služba za izbjeglice – JRS i Pučko otvoreno učilište – POU Zagreb, održali početkom tjedna, privodeći kraju zajednički projekt „TrAZILica – socijalna inkluzija i jačanje konkurentnosti azilanata na tržištu rada u RH“, financiran iz Europskog socijalnog fonda, Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014 – 2020.

Programe stručnog osposobljavanja kroz taj je program upisalo 50 polaznika, osoba u izbjegličkom statusu u Republici Hrvatskoj, koji su po završetku programa stekli zanimanje kuhara, frizera, soboslikara, web dizajnera i računalnog operatora, pri čemu su polazili i dodatnu nastavu hrvatskog jezika i radionice mekih vještina. Održano je ukupno 560 školskih sati hrvatskog jezika, te je odrađeno 363 sata praktične nastave. Usprkos epidemiološkim mjerama koje su u prvom dijelu godine usporile odvijanje programa, program je uspješno priveden kraju i većina polaznika u rukama ima diplomu s kojom su neki već pronašli posao. U tom su projektu vrlo važnu ulogu odigrali i kulturalni medijatori te socijalni asistenti Isusovačke službe za izbjeglice, pružajući podršku i bodreći polaznike kojima je učenje u odrasloj dobi, na stranom jeziku, ponekad predstavljalo veliki izazov.

„Osposobljavanje za frizere, polaznike azilante proteklo je u vrlo ugodnoj i simpatičnoj atmosferi. Vrlo zahvalni polaznici koji su preneseno te usvojeno znanje i vještine primjenjivali u praksi. Veselili su se vlastitim rezultatima koje su brzo stjecali s obzirom da se u frizerskoj struci vrlo brzo može procijeniti zadovoljstvo modela. Rado su međusobno surađivali i jedni drugima bili modeli. Bila mi je čast i zadovoljstvo raditi s njima“, zadovoljno je komentirala prof. Tanje Blagoev, nastavnica predmeta Praktična nastava u programu osposobljavanja za zanimanje frizer.

Premda je, kao i kolegica, prvi put predavao toj skupini polaznika, Siniša Matijašić, predavač programa Web Design, također je izrazio zadovoljstvo: Tečaj izrade web stranica vrlo je intenzivan budući da se polaznici u relativno kratko vrijeme upoznaju s nizom alata i skraćenica. Zbog toga je bitno da nastava bude dvosmjerna, da i polaznici budu aktivni i kreativni. Naš tečaj web designa protekao je iznad očekivanja, polaznici su bili zaista usmjereni na rad, znatiželjni i vrijedni. Zahvaljujem svima na suradnji i nadam se da ćemo imati prilike nastaviti s edukacijama, izjavio je.

Neki od polaznika već su ranije u svojim zemljama radili u istoj ili sličnoj struci, no nisu bili u mogućnosti dokazati svoje obrazovanje iz određenog područja, dok su se drugi za prekvalifikaciju odlučili prateći, uz asistenciju Isusovačke službe za izbjeglice, potrebe tržišta rada u Hrvatskoj.

„Poučeni iskustvom, u JRS-u smatramo kako je integracija na tržište rada proces koji ima neke svoje ‘stepenice’ koje ne bismo trebali preskakati ako želimo govoriti o dugoročnoj dobrobiti. Naravno, to su idealni uvjeti i oni podrazumijevaju inicijalnu procjenu znanja i vještina, izradu individualnog plana, učenje hrvatskog jezika, radionice osnaživanja i profesionalne orijentacije, učenje o radnoj etici i kulturi u RH te prekvalifikaciju u skladu s potrebama tržišta rada ili priznavanje ranije stečenih kvalifikacija, nakon čega dolazi zaposlenje”, objasnio je proces voditelj ureda Isusovačke službe za izbjeglice u Hrvatskoj Janko Gredelj.

Premda je EU projekt TrAZILica u projektnom smislu na svom kraju, voditelj projekta u Pučkom otvorenom učilištu Zagreb, Vedran Tomšić, smatra kako se nikako ne smije napustiti taj model rada s osobama trećih zemalja. Cjelokupna podrška na području psihosocijalnog rada, socijalnog mentorstva, učenja hrvatskog jezika i pohađanja obrazovnih programa u skladu s osobnim preferencijama i potrebama tržišta rada, koje nerijetko već i tijekom pohađanja praktične nastave može rezultirati određenim oblikom zapošljavanja, model je koji se pokazao uspješnim i koji ima veliki potencijal za daljnjih razvoj. „Upravo ovakav model može otvoriti vrata nužne međuresorne suradnje čime bi različiti dionici sustava bili bolje i sustavnije povezani, a osobe trećih zemalja bolje, konkretnije i kvalitetnije informirane o svojim pravima i mogućnostima“, zaključio je Tomšić.