U uvodnom izlaganju na međunarodnom znanstvenom skupu „Sveta Stolica i totalitarni sustavi u 20. stoljeću: nove perspektive i istraživački pristupi” kardinal Parolin je istaknuo da totalitarizam proizlazi iz ljudske napasti da se želi biti „poput Boga” i drugima nametati vlastita ideološka uvjerenja.

Podsjetivši na encikliku pape Lava XIV. „Magnifica humanitas”, naglasio je da sloboda i demokracija ne počivaju samo na pravilima i postupcima nego i na vjernosti istini, uvažavanju činjenica te zauzetosti za dobro pojedinca i društva.

Prikazujući odnos Svete Stolice prema totalitarnim režimima od pape Pija XI. do svetog pape Ivana Pavla II., kardinal Parolin rekao je da su ti sustavi na mjesto Boga postavljali društvenu klasu, rasu ili državu, pretvarajući svoje ideologije u političke religije. Komunizam i nacionalsocijalizam, naglasio je, bili su nepomirljivo suprotstavljeni kršćanstvu te su od samog početka pokrenuli val progona Katoličke Crkve.

Objasnio je da je papa Pio XI. pregovorima nastojao zaštititi katolike koji su živjeli pod tim režimima. U ožujku 1937. objavio je tri enciklike kojima je osudio nacionalsocijalizam, komunizam i protukatolički liberalno-socijalistički režim u Meksiku.

Govoreći o papi Piju XII., istaknuo je njegovu „diplomaciju milosrđa”, kojom je tijekom Drugoga svjetskog rata pomagao progonjenima i potrebitima bez obzira na njihovo podrijetlo. Njegova vizija poslijeratnog poretka počivala je na međunarodnoj solidarnosti te poštovanju dostojanstva i naravnih prava pojedinaca i naroda. Odlučan antikomunizam nije ga spriječio da nakon rata traži sporazum s komunističkim vlastima kako bi ublažio patnju katolika, no ti su režimi prekinuli dijalog.

Vatikanska istočna politika, odnosno Ostpolitik, tijekom pontifikata svetog pape Ivana XXIII. i svetog pape Pavla VI. ponajprije je imala vjerski cilj: omogućiti Crkvi više prostora za život i djelovanje u komunističkim zemljama. Glavni tvorac tog dijaloga bio je kardinal Agostino Casaroli.

Kardinal Parolin podsjetio je da se Sveta Stolica suzdržavala od češćih i snažnijih javnih osuda kako ne bi izazvala još teže progone. Istaknuo je i doprinos takve politike popuštanju međunarodnih napetosti.

Sveti papa Ivan Pavao II. nastavio je pregovore, ali je, uvjeren u slabost komunističkih režima, naglasak stavio na jačanje kršćanske savjesti, povijesnog i kulturnog identiteta europskih naroda te obnovu jedinstva kontinenta. Njegov cilj, zaključio je kardinal Parolin, nije bio samo pad komunizma nego i ponovna kristijanizacija europskih naroda, no ta je nada ostala neostvarena.

Skup organiziraju Papinsko sveučilište Gregoriana i Papinski odbor za povijesne znanosti, a traje do 29. listopada, izvijestio je Vatican News.