Nadbiskup je rekao kako je 2020. godina „godina loših uspomena, godina velike kušnje, godina velikih iznenađenja, ne samo zbog pandemije koja je zahvatila Hrvatsku, Europu i cijeli svijet, nego i zbog potresa“ koji je u ožujku 2020. g. pogodio Zagreb i šire zagrebačko područje, a najnovije područje Petrinje, Siska i Gline.

„Potres, taj događaj, sve nas je potresao, u domovini i svijetu. Ali, to je bila i prigoda za eksploziju dobrote koju su pokazali naši ljudi, ljudi u domovini i inozemstvu, za eksploziju dobrote koja pokazuje da nismo izgubili osjećaj za brata u nevolji. I to budi nadu ugroženim ljudima koji su bez krova nad glavom, kojima je uništeno sve što su godinama stjecali. To nas ispunja i na početku nove godine radošću i zahvalnošću, ali i molitvom da u tome ustrajemo, da budemo blizu jedni drugima. To je poruka i pape Franje za ovu godinu i za početak Nove godine koji je posvećen Svjetskom danu mira“, rekao je mons. Puljić.

Na prvi dan Nove godine, liturgijski se obilježava Sveta Marija Bogorodica koja je rodila Isusa u betlehemskoj štalici. „Stoga je ispravno prvi dan Nove godine posvetiti onoj koja je ‘početak boljega svijeta’. Posvećujući prvi dan Nove godine Mariji Bogorodici, Crkva želi staviti sve pod zaštitu Isusove i naše majke koju nam je Isus na Kalvariji ostavio, kad je svom učeniku Ivanu rekao: ‘Evo ti majke’. Neka nas Marija čuva, štiti i brani od svakog zla i grijeha, od nesigurnosti i nereda, od gorčine i razočaranja, od duhovnih i životnih opasnosti. U njoj ćemo uvijek naći srce majke koja razumije naše suze, naše muke, boli, patnje i trpljenja“, istaknuo je nadbiskup.

Govoreći o Svjetskom danu mira, mons. Puljić je podsjetio da se Svjetski dan mira obilježava od 1968. g., odlukom pape Pavla VI. Od 1968. do 2021. g., Svjetski dan mira papa Pavao VI. obilježio je 11 puta, Ivan Pavao II. 27 puta, papa Benedikt XVI. 8 puta, papa Franjo obilježava ga osmi put, pri čemu su Pape obrađivali različite teme.

Za ovogodišnji 54. svjetski dan mira, papa Franjo odabrao je temu ‘Kultura skrbi kao put do mira’. „Dakle, kultura brige o drugima u svijetu. Papa piše da je 2020. godinu obilježila velika zdravstvena kriza Covid 19 koja je postala globalni fenomen kojim su zahvaćeni mnogi sektori, dodatno pogoršavši duboko međusobno povezane krize kao što su klimatska, prehrambena, ekonomska i migracijska, prouzročivši velike patnje i nevolje ljudima diljem svijeta. Papa kaže: ‘U mislima su mi prije svega svi koji su izgubili članove obitelji ili drage osobe i svi koji su ostali bez posla ili krova nad glavom’“, rekao je mons. Puljić. Papa osobito spominje liječnike i medicinske sestre i tehničare, farmaceute, znanstvenike, volontere, kapelane i osoblje bolnica i zdravstvenih centara.

Od početka svoga pontifikata papa Franjo uvijek je na strani ugroženih, ljudi na marginama, na periferiji, rekao je nadbiskup, citirajući papu Franju da je „kultura skrbi način borbe protiv kulture ravnodušnosti, odbacivanja i sukoba koja je danas dominantna. Kultura skrbi u životu Isusovih sljedbenika osobito se očitovala u duhovnim i tjelesnim djela milosrđa kao srž dobrotvorstva Crkve iz prvih stoljeća“.

Nakon što je prebrodila progon iz prvih stoljeća, Crkva podiže brojne ustanove za pružanje utjehe i okrepe onima koji trpe: bolnice, ubožnice, sirotišta i domove za napuštenu djecu, gostinjce, ističe papa Franjo, poručujući da „dijakonija, služenje drugima, postaje živo srce socijalnog nauka Crkve, nudeći ‘gramatiku’ skrbi, promicanje dostojanstva svake ljudske osobe, solidarnost sa siromašnima i bespomoćnima, brigu za opće dobro, zaštitu stvorenog svijeta. To postaje kompasom načela na putu koji pokazuje pravac kojim nam je zajedno ići. Takav kompas socijalnih načela prijeko je potreban za promicanje kulture skrbi, a ujedno je dobar pokazatelj za odnose među narodima koji bi trebali biti nadahnuti bratstvom, uzajamnim poštivanjem, solidarnošću i poštivanjem međunarodnog prava“, citirao je papu Franju mons. Puljić, istaknuvši Papinu misao kako bi „hrabra odluka bila da se novac koji se troši na oružje i vojne izdatke“ namijeni za trajno uklanjanje gladi i doprinese razvoju najsiromašnijih zemalja.

Papa kaže da promicanje kulture skrbi zahtijeva odgojno-obrazovni proces u obitelji, školama i na sveučilištu. „Religije, posebice vjerski vođe imaju nezamjenjivu ulogu u prenošenju vjernicima i društvu vrijednosti solidarnosti, poštivanja različitosti, prihvaćanja i brige o najranjivijoj braći i sestrama. Papa uz to navodi i one koji obavljaju javne službe ili rade u međunarodnim, vladinim i nevladinim, organizacijama. Papa završava poruku tvrdnjom da „nema mira bez kulture skrbi“ – skrbi jedne za druge, za opće dobro, za društvo, za svijet ugrožen nebrigom“, istaknuo je mons. Puljić.

Kultura skrbi je „zajednički, solidarni i sudionički predani rad na zaštiti i promicanju dostojanstva i dobrobiti svih, spremnost da se zanimamo, posvećujemo pažnju, spremnost na suosjećanje, pomirenje i iscjeljenje, uzajamno poštivanje i uzajamno prihvaćanje, povlašteni je način izgradnje mira“, kaže papa Franjo.

„Zato je naslov Poruke da nema mira bez zajedničke skrbi svih. Stoga Papa poziva sve da zajedno rade na tome kako bi „napredovali prema novom obzoru ljubavi i mira, bratstva i solidarnosti, uzajamne podrške i prihvaćanja“. I potiče neka nitko ne „podlegne napasti zanemariti druge, posebice najslabije“. Neka se nitko „ne navikava okretati glavu na drugu stranu“ kad vidi probleme, poteškoće, nego „svakodnevno i konkretno zalagati se za braću i sestre koji se uzajamno prihvaćaju i brinu jedni za druge“ – da u sebi, u svom srcu i okolini, razvijamo osjećaje prema drugima, osjećaje brige i skrbi za druge“, potaknuo je mons. Puljić.

“Zahvalni smo Mariji Bogorodici što je po Djetetu Isusu donijela skrb, mir Božji ljudima i svim narodima. Isus i ove godine želi osnažiti našu vjeru i zajedništvo, noseći blagoslove zajedništva i mira. Isus je doista mir i čežnja naše duše. Neka nam mirom Božjim budu blagoslovljeni dani nove 2021. godine”, zaključio je nadbiskup Puljić.