Župna crkva, sagrađena do 1779., pretrpjela je brojna oštećenja zidova, krova i tornja. Na zidovima ima niz pukotina, na više mjesta i u punoj visini. Nakon potresa krajem prosinca 2020. pukotine su proširene, a pojavile su se i nove u interijeru i na svim pročeljima. Zidana konstrukcija crkve jako je oštećena. Došlo je do odvajanja zidova od svodova, nastale su pukotine u tjemenu lukova i oko prozora te na svodovima u lađi i svetištu. Na zvoniku ima više vertikalnih i kosih pukotina, posebno oko otvora etaže sa zvonima na sve četiri strane.

Zidovi sakristija napukli su s vanjske strane, a i unutra svod i zidovi u prizemlju imaju veće pukotine. Na emporu na katu nije bilo moguće odmah prići zbog urušenog materijala na stubištu. U unutrašnjosti crkve svodovi su oštećeni, što je vidljivo po pukotinama po sredini i u tjemenu luka. Prema prvoj procjeni statičara crkva je dobila crvenu oznaku – neuporabljivo. U slučaju novog jačeg potresa postoji mogućnost urušavanja dijelova zidanih konstrukcija.

Na župnom dvoru, izgrađenom 1801., potres je također uzrokovao veliku štetu te nije siguran za boravak. Srušio se jedan dimnjak te dio krova, dok je i drugi dimnjak srušen zbog pukotina. Urušavanje dimnjaka uzrokovalo je oštećenje krovne konstrukcije. Na obje etaže, na svim zidovima i stropovima i svodovima u prizemlju vidljive su pukotine kao i oko otvora vrata i prozora. Mnogo povijesnog inventara i umjetnina na katu je oštećen zbog pada žbuke sa stropova na trstici.

Na crkvi Sv. Mihalja sagrađenoj do polovine 17. stoljeća, vidljiva su oštećenja na pročeljima i na tornju, dok je u unutrašnjosti ima pukotina na svodu svetišta gdje je otpala žbuka i slavoluku te na spojevima bočnih zidova i svoda

U tijeku je obnova krova, pročelja, krova i interijera župnoga dvora i priprema obnove župne crkve. Projekte su izradili i vode stručni nadzor arhitekti konzervatori Mladen Perušić i Maša Foretić Doležal. Dozvole je izdao Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode koji vodi i konzervatorski nadzor.