Nadbiskup Barišić primio ravnatelja Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Split
Nadbiskup Marin Barišić i Miroslav Katić
Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić primio je u utorak 9. veljače u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu ravnatelja Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu Miroslava Katića.
Ravnatelj Katić predstavio je nadbiskupu planove vezano uz organizaciju velike izložbe o sv. Jeronimu, čije bi otvaranje trebalo biti 20. ožujka ove godine. Na izložbi će biti izložene renesansne skulpture, knjige, slike iz 15. i 16. stoljeća, a među njima i tri eksponata iz Muzeja sakralne umjetnosti na Peristilu. „Cilj je pokazati našu tradiciju sv. Jeronima, zaštitnika Dalmacije“, istaknuo je ravnatelj Katić. Nadbiskup je kazao kako je prošle godine Splitsko-makarska nadbiskupija kroz nekoliko događaja proslavila Jubilej 1600. obljetnicu smrti sv. Jeronima, a u planu je bilo i više događaja koji su reducirani zbog pandemije koronavirusa. „Sv. Jeronim je geografski vezan uz Dalmaciju, ali ga treba još više duhovno prihvatiti kao učitelja koji nas nadahnjuje i s kojim se možemo ponositi“, zaključio je nadbiskup. Bilo je govora i o slikama sv. Jeronima koje se nalaze u Nadbiskupskom ordinarijatu te o stalnom postavu Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.
Sv. Jeronim, jedan od protagonista kršćanske duhovnosti, za hrvatski je povijesni prostor tradicionalno vezan radi vlastita navoda u djelu „O znamenitim muževima“ da je rođen „u gradiću Stridonu, koji su Goti razrušili, na nekadašnjoj granici Dalmacije i Panonije“. Sv. Jeronim bio je veliki znanstvenik, teolog, egzeget i književnik te je jedan od najvažnijih ljudi za hrvatsku kulturu i duhovnost. Hrvatski renesansni pisci: Marko Marulić, Petar Pavao Vergerije St., Vinko Pribojević, Petar Zoranić i dr. u svojim su djelima veličali sv. Jeronima.
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu jedan je od najstarijih hrvatskih muzeja i jedini je muzej u Hrvatskoj osnovan s jedinstvenom zadaćom da istražuje, sakuplja, predstavlja i proučava ostatke materijalne i duhovne kulture Hrvata iz razdoblja srednjeg vijeka, od VII. do XV. stoljeća, poglavito iz vremena ranosrednjovjekovne hrvatske države od IX. do XII. stoljeća. Danas Muzej HAS raspolaže opsežnim fondom starohrvatske arheološke baštine od oko 20 000 predmeta, od čaga je u stalnom postavu izloženo tek oko 25% građe. Svojom zbirkom ranosrednjovjekovne pleterne i figuralneplastike te množinom latinskih starohrvatskih epigrafskih spomenika, Muzej HAS danas spada medu najveće zbirke takve vrste u Europi.
