Okupilo se tridesetak sudionika – bračnih i zaručničkih parova te pojedinaca iz različitih dijelova Hrvatske i šire. U okviru seminara, prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, klinički psiholog, psihoterapeut i ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, održala je dva predavanja vezana za temu roditeljstva te su sudionici nakon svakog predavanja imali priliku postavljati pitanja i razmjenjivati iskustva.

Seminar je započeo s uvodnim pozdravom i zajedničkom molitvom, nakon čega je uslijedilo prvo predavanje koje se temeljilo na smjernicama Vijeća Europe pod nazivom “Četiri stupa roditeljstva“, odnosno smjernicama koje definiraju odgovorno roditeljstvo kao roditeljsko ponašanje koje se temelji na najboljem interesu djeteta. Profesorica je naglasila važnost prava koja djeca imaju – pravo preživljavanja, zaštitna prava, razvojna prava i pravo sudjelovanja, kao i njihove potrebe – osjećati se sigurno, voljeno, poštovano, prihvaćeno. Četiri stupa roditeljstva koje je profesorica detaljno razradila i objasnila što točno podrazumijevaju te kako ih u praktičnom smislu ostvariti uključuju brižno ponašanje roditelja, pružanje strukture, granica i vođenja, uvažavanje djeteta kao osobe i omogućavanje osnaživanja djeteta. Istaknula je kako brojni faktori utječu na dječji razvoj te da ne možemo djecu izolirati od svega, ali da roditelji i obitelj imaju neizostavnu ulogu u svakom stadiju rada s djecom te predstavljaju važan izvor potencijalno zaštitnih ili s druge strane rizičnih čimbenika u razvoju otpornosti djeteta.

U drugom predavanju naglasak je bio na specifičnostima roditeljstva u 2021. godini, odnosno na specifičnim poteškoćama i problemima roditeljstva unutar konteksta pandemije i potresa. Istaknute su specifičnosti djece i adolescenata kao i njihove uobičajene reakcije na trenutne okolnosti. Izlagačica je navela koji su sve načini na koje roditelji mogu adekvatno pristupiti djeci i odgovoriti na njihove potrebe. Između ostalog naglašena je važnost normalizacije emocija, jačanja kognitivnog, održavanja rutine, jačanja povezanosti, poticanja aktivnosti i odavanja priznanja. S druge strane, upozorila je što sve ne bismo trebali činiti kao što je primjerice zaustavljati ekspresiju emocija, biti pretjerano usmjeren na postignuće, sakrivati važne činjenice, kažnjavati, posramljivati i zastrašivati. Istaknuto je kako je većina ljudi zapravo otporna i da postoje različiti načini na koju je moguće tu otpornost jačati. Profesorica je naglasila važnost religioznosti u suočavanju s krizama i jačanju otpornosti.