Prvi ovogodišnji broj Josipova glasnika donosi osvrt na Papino pismo “Patris Corde – očevim srcem” kojim je papa Franjo proglasio Godinu svetog Josipa, a koje u svom središtu ima očinski odnos Josipa prema Kristu. U pozadini pisma nalaze se svi oni koji kroz život, a posebno kroz ovo vrijeme pandemije, prolaze nepoznatima, u skrovitosti, marljivo radeći svoj posao brinući se za dobrobit drugih oko sebe. Papa Franjo ih uspoređuje sa svetim Josipom, koji je također djelovao u skrovitosti i tišini, ali čija su djela govorila više od riječi, čime je odigrao bitnu ulogu u cijeloj povijesti spasenja, ulogu oca, muža, radnika, pravednog i kreativnog, odanog i punog vjere koji je djelovao „Očevim srcem”. Razumljivo je da su prve stranice “Josipova glasnika” ispunjenje upravo tom aktualnom temom. Nadalje u Glasniku čitamo i o očinstvu, i to o očinstvu svetog Josipa u tekstu vjeroučitelja Kuzmičića, kao i što o očinstvu govori Honore de Balzac preko oca Goriota. Nadalje, dr. Beljan donosi nam što apokrifi pišu o svetom Josipu, dok prof. Bodrožić donosi razmišljanja svetog Augustina, crkvenog naučitelja, o Josipu i njegovom odnosu prema Blaženoj Djevici Mariji i Isusu. U crticama iz povijesti vidjet ćemo kako je izgledao povijesni hod hrvatskog naroda sa svetim Josipom o čemu piše dr. Szabo te ćemo naići i na tekst o početku gradnje crkve svetog Josipa na zagrebačkoj Trešnjevki. No svetom Josipu nisu posvećene samo crkve, već i brojne redovničke zajednice pa nam tako o. Rimac piše o povezanosti terezijanskog karmela i svetog Josipa. U „Glasniku” ćemo pronaći i već redovita svjedočanstva ljudi o uslišanjima svetog Josipa, ali i jedno zanimljivo svjedočanstvo o pokojnom mons. Marijanu Radanoviću, graditelju Svetišta svetog Josipa, i njegovom odnosu s blaženim Alojzijem Stepincem.

Ovaj, kao i svaki broj „Glasnika”, također prepun je tekstova o poznatim ili manje poznatim osobama, poznatih i nepoznatih autora, ali svatko od njih pridonio je cjelini jednoga broja. O ovakvom, ali širem kontekstu, piše papa Franjo gdje napominje kako svatko od nas, iako skroviti pred svijetom, igramo bitnu ulogu, odnosno kako nijedan čovjek, njegov rad, njegova žrtva nije uzaludna, već je dio nečega većega od nas samih. Stoga papa stavlja upravo svetog Josipa pred nas kao primjer skrovitoga radnika koji je imao jednu od najvažnijih uloga u cijeloj povijesti, ulogu djevičanskog Kristova oca. Vodimo se njegovim primjerom i uzdajmo se u njegov zagovor: O, blaženi Josipe, i nama se očituj u svome očinstvu i vodi nas putem života.

Glasnik svetog Josipa može se nabaviti u nekim crkvama, i u Nacionalnom svetištu svetog Josipa te se od istog može naručiti poštom.