Tom je prigodom dr. Mohorić predstavila i osnovne naglaske iz novog Direktorija za katehezu koji je krajem lipnja 2020. g. predstavljen u Tiskovnom uredu Svete Stolice.

Taj Dokument Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije koji je odobrio papa Franjo, a čije predstavljanje krajem ovoga rujna na međunarodnom znanstvenom simpoziju u Zadru organizira Teološko – katehetski odjel Sveučilišta u Zadru, smjerodavnog je karaktera i označava početak nove etape u kontinuiranom zalaganju crkvenog učiteljstva oko obnove kateheze u okviru evangelizacijskog poslanja Crkve.

U novom Direktoriju za katehezu naglasak nije toliko na tome „koliko smo pedagoški ili metodički opremljeni, nego tko smo zapravo mi i koliko znamo biti i raditi zajedno“, istaknula je dr. Mohorić, dodavši da u tom smislu papa Franjo katehetama daje tri upute, da bi se osnažili u tome znati raditi i biti zajedno.

„Prva točka je njegovati bliskost s Bogom, tj. paziti na svoj molitveni i duhovni život općenito. Papa pred katehete postavlja konkretno pitanje: kako ti osobno živiš biti s Isusom ili ostati u Isusu? Postoje li odvojeni trenuci za to vaše bivanje zajedno? Drugo je nasljedovanje Krista u izlaženju iz sebe i hodanju ususret drugima, odnosno decentralizacija sebe. Papa Franjo kaže: ‚Ne razumijem kako jedan katehist može biti nepomičan.‘ Živiš li u odnosu ujedinjenja s Bogom i darivanja Božje poruke drugima? Hraniš li se tim odnosom s Njim da bi ga donio drugima? Treće, periferije. Ne imati straha ići s Kristom na periferije. Tu Papa ističe Jonin primjer. Jona je imao rigidne sheme o vjeri, o sebi i o drugima. Na Božji poziv Jona se ne osjeća raspoloživim nigdje ići. Oslanjanje je izvan njegovih shema, ne ulazi u njegov plan i program. No, treba izaći iz svojih shema i Bog ga na to prisiljava“, navela je misli pape Franje dr. Mohorić.

Nadalje je citirala Papu: „‚Kada je kršćanin zatvoren u svojoj grupi, u svom planu, u svojoj župi, u svom pokretu, on postaje bolestan. Ako kršćanin izađe na ulice, u predgrađe, može se dogoditi nesreća‘, kaže papa Franjo. No, ja vam kažem: tisuću puta više volim oštećenu Crkvu, nego bolesnu. Bog nam uvijek prethodi. Kada pomislimo da treba poći daleko, prema krajnjoj periferiji i možda imamo mnogo straha, u stvarnosti, Bog je već ondje.“

Pritom Papa navodi primjer koji ga „jako boli“, kada je još kao biskup u Argentini susreo djecu koja ne znaju napraviti ni znak križa, a kamoli ostalo. „To je predgrađe, periferija. Tamo morate ići i tamo nas Bog čeka“, prenijela je predavačica Papin poticaj.

„Novi Direktorij za katehezu stavlja naglasak na duhovnu dimenziju prenositelja vjere koja odgovara zahtjevu duhovnog praćenja katehizanata. Nikada tako jasno, kao u tom Dokumentu, nije bilo istaknuto da je kateheta prije svega duhovni pratitelj. Ta činjenica ima svoju težinu i posebno značenje. Taj Dokument ističe da je u procesu evangelizacije kateheza prije svega duhovna stvarnost, ne metodička niti didaktička stvarnost, nego duhovna stvarnost! Zbog toga nas sve podsjeća da se ta aktivnost treba nadahnjivati na karakteristikama božanske pedagogije“, istaknula je dr. Mohorić.

U tom kontekstu, smatra da katehetski priručnik u vođenju mladih kroz pripremu za potvrdu treba pomoći da se mlade „ne uspavljuje kako ne bi stvarali buku“, nego da „postavljaju pitanja sebi i drugima“, pa i ako stave u pitanje sebe i sve nas.

Dr. Mohorić na 45. Katehetskom danu nastupila je i kao urednica katehetskog Priručnika za pripremu krizmanika koji je predstavljen na prošlogodišnjem Katehetskom danu Zadarske nadbiskupije, sa željom kako bi Priručnik pomogao da se katehete „ne boje otvoriti već odškrinuta vrata do kraja“.

Priručnik „Potvrđeni za život u punini“ u svibnju 2021. tiskan je u nakladi Zadarske nadbiskupije, a namijenjen je za prvu godinu priprave kandidata za svetu potvrdu. „Po svojoj naravi može se djelomice definirati kao mjesni katekizam Zadarske nadbiskupije“, rekla je dr. Mohorić, najavivši izdanje i drugog Priručnika, za drugu godinu priprave krizmanika.

Prvi priručnik obrađuje tri katehetske cjeline, ukupno 20 tema, a u drugom priručniku predviđaju se preostale tri katehetske cjeline s preostalih 20 tema. Struktura sadržaja u Priručniku priprave krizmanika ima tri faze: Pozvani u život (8 susreta), Pozvani na zajedništvo (8 susreta) i Pozvani živjeti kršćanski (4 susreta).

Na kraju svake cjeline donose se temeljni kršćanski molitveni obrasci te sažetci katehetskog vjerovanja i ponašanja iz kršćanske baštine. Svaka cjelina zaključuje se naslovima koji su međusobno povezani: moli i vjeruj, slavi i živi, živi i djeluj. Svaki naslov započinje prikladnom fotografijom i poticajnim biblijskim citatom, a u cijelosti doprinosi spoznajnoj i čuvstvenoj, duhovnoj, kognitivnoj i emocionalnoj pripravi mladih za primanje potvrde. U Priručniku je i poruka pape Franje upućena mladima.

Sadržaj Priručnika nastoji dovesti u povezanost s duhovnim i životnim stavovima mladih. Dr. Mohorić istaknula je kako krizmanici temama pristupaju aktivno, na temelju vlastitih promišljanja i vlastitih vjerskih iskustava i osjećaja.

„Priručnik za rad s krizmanicima izrađen je da bi potaknuo na traženje i osmišljavanje najprimjernijeg puta odgoja u vjeri za mlade u pripravi za sakrament potvrde. Mladi trebaju biti inicirani u kršćanski život i život župne zajednice. Priručnik sadrži poticaje za oblikovanje katehetskih susreta koji uključuju njihovo aktivno sudjelovanje, promišljanje, traženje odgovora, rješavanje konkretnih životnih zadataka“, rekla je dr. Mohorić.

Priručnik je opremljen u skladu sa suvremenim standardima udžbeničkih materijala. Sadrži poveznice za Bibliju i KKC te za internetske audio i video priloge. Svaka tema zaključuje se prostorom za individualne bilješke krizmanika.

Istaknuvši etimološko značenje riječi priručnik, koje dolazi od latinske riječi subsidium, a znači rezerva, potpomoć, staviti se dolje, dr. Mohorić je rekla da je „priručnik pomoćno, komplementarno i integrativno sredstvo koje se ne stavlja iznad stvarnosti onih kojima je namijenjeno. Priručnik treba oživjeti u konkretnom susretu. Neka bude poticaj da se izađe iz okvira djelovanja koji ne donose plodove. Priručnik želi poslužiti katehezi kao pedagogiji u činu vjere koja obavlja djelo inicijacije odgoja i poučavanja, imajući u vidu jedinstvo između sadržaja i načina na koji se ono prenosi. Taj priručnik dio je cjelovitog programa dvogodišnje pripreme krizmanika koji uključuje susrete s roditeljima i kumovima, obrede prijelaza iz ciklusa u sljedeći, provjere, upućivanje u život župne zajednice i utvrđivanje u vjeri, momente slavljenja vjere i sakramenata, susrete u kućnoj Crkvi.“

Poželjevši da se unaprijedi katehetsko služenje u školama i župama, dr. Mohorić rekla je da je „Crkva kroz svoju bogatu povijest katehetskog djelovanja razvila mnogostruke oblike katehetskih pomagala, a među njima najpoznatiji su katekizmi. Uporaba katekizama mijenjala se kroz stoljeća, no karakteristike njegove književne naravi opstale su do danas: službeni karakter, cjelovitost i temeljitost i činjenica da zajedno sa Svetim Pismom bude ponuđen kao uporište za katehezu na nacionalnoj razini ili kao mjesni katekizam“. O tome govori i Opći direktorij za katehezu, a te odrednice ispunjava i katehetski priručnik „Potvrđeni za život u punini“ za pripravu krizmanika u izdanju Zadarske nadbiskupije, koji je nastao na poticaj zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića kao pomoć katehetama za rad s mladima.