Istina je prava novost.

Blagdan Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta proslavljen u hrvatskim katoličkim zajednicama u Njemačkoj

Blagdan Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta proslavljen je u nedjelju 26. rujna u hrvatskim katoličkim zajednicama u Stuttgartu, Sindelfingenu, Herrenbergu i Leonbergu.

Svečana slavlja misa u crkvi Presvetog Trojstva u Sindelfingenu, u crkvi sv. Ivana u Leonbergu i u crkvi sv. Josipa u Herrenbergu predslavio je bivši voditelj tih zajednica, a sada dušobrižnik u Hrvatskoj katoličkoj župi München fra Marinko Vukman u zajedništvu s voditeljem zajednica fra Ivanom Škopljancem-Mačinom.

Sve je na početku pozdravio fra Ivan, a potom je fra Marinko izmolio molitvu Gospi Velikoga hrvatskoga krsnog zavjeta.

U propovijedi je fra Marinko istaknuo da blagdan Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta simbolizira sva svetišta diljem domovine Hrvatske i Bosne i Hercegovine, u kojima se vjernici rado okupljaju. „Ali, lik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta stariji je od svih zavjetnih i čudotvornih njezinih slika i kipova u svim našim crkvama. U najtežim godinama naše povijesti taj je lik u 9. stoljeću bio zaboravljen pod ruševinama u Biskupiji kod Knina, u ruševinama po kojima su gazili tuđinski osvajači, a bio je znak da ne možemo propasti. Kad je otkriven, ponovno je oživio pobožnost prema Gospi Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta, pa tako u mjesecu rujnu u mnogim našim župa diljem domovine i svijeta na poseban se način slavi. U ovom danu želimo zahvaliti Gospi – Kristovoj majci i našoj majci na njezinoj dugoj prisutnosti u našem narodu i našim osobnim životima. Povijest našeg naroda je povijest štovanja Blažene Djevice Marije o čemu svjedoče u domovini brojne njezine crkve, kapele, oltari, slike. Naši su pradjedovi osjećali na razne načine zagovor Blažene Djevice Marije kojoj su se utjecali u raznim prigodama i u raznim situacijama. Ostali smo joj vjerni i u kasnijim stoljećima do danas. Bez Gospe i njezinih svetišta i njezinih hodočašća ne bismo prebrodili poteškoće prošlosti. Došli smo i danas s molitvom da Gospa bude s nama u središtu naše teške povijesti. Neka bude uz nas, uz naš narod i našu Crkvu, uz naše obitelji, djecu i mlade, uz bolesne i stare, uz roditelje i odgojitelje, medicinsko osoblje, istaknuo je fra Marinko. Propovijed je zaključio molitvenim vapajem: „Najvjernija odvjetnice, na braniku stoj, čuvaj našu svetu vjeru i hrvatski dom!“

Na kraju misa dr. Adolf Polegubić, urednik „Žive zajednice“ predstavio je knjigu „Tragovi vjere i ljubavi. 40 godina života i rada fra Marinka Vukmana u Njemačkoj“. Podsjetio je da fra Marinko u hrvatskoj pastvi u Njemačkoj djeluje punih 40 godina: u HKM Stuttgart od 1981. do 2000., u HKZ-u Sindelfingen, Leonberg i Herrenberg od 2000. do 2010., u HKŽ-u Main-Taunus/Hochtaunus od 2010. do 2017., a u HKŽ-u München od 2017. do danas.

Knjiga je objavljena u nakladi Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu krajem srpnja 2021. Knjiga na kojoj je u širem smislu surađivalo oko pedeset suradnika, uredili su mr. fra Šimun Markulin i dr. fra Ante Akrap, s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Knjiga je tiskana na 480 stranica i monografski obrađuje život i djelo fra Marinka Vukmana, svećenika, redovnika, člana Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu.

Monografija je podijeljena u osam cjelina, u kojima svoje radove donose brojni autori. Nakon predgovora slijede prikaz fra Marinkova životnog puta, obrađeno je evangelizacijsko i karitativno djelovanje; obrazovne, kulturne, folklorne i sportske aktivnosti; opis komunikacijskih vještina i društvenog djelovanja. Tekstovi su izronili iz sjećanja i vlastitog iskustva.

Kako je već istaknuto u prehodnim predstavljanjima knjige, u Zmijavcima (12. rujna), u Hrvacama (18. rujna), u Splitu (20. rujna) i u Zagrebu (22. rujna, svaka napisana riječ u knjizi govori o divljenju, naklonosti, ali i poštovanju prema fra Marinku – čovjeku i svećeniku velikog srca. „Istančan osjećaj za potrebe drugih oblikovao ga je kao ponizna, vesela i otvorena franjevca, stvorena posebno za traženje prijatelja, u potpunosti predana duhu dužnosti i rada na njivi Gospodnjoj. Uronjen u život svog vremena i svog naroda, svojom životnom pričom ispričanom kroz mozaik različitih tematskih cjelina, mnogima može poslužiti kao inspiracija u traženju vlastitog životnog puta“, istaknuto je na predstavljanjima knjige.“

Potom je fra Marinko zahvalio Bogu i majci Provinciji. „Želim istaknuti da ovo nije knjiga o životu jednog fratra nego naša zajednička povijest, povijest hrvatskoga čovjeka u tuđini koji je izložen mnogim izazovima, tražio i pronalazio utjehu u svojoj Crkvi i kod svojih svećenika. Ovo je zapravo povijest naših misija i misionara, časnih sestara, pastoralnih i socijalnih djelatnika koji su se trudili u onim teškim vremenima čuvati i vjerski i nacionalni identitet hrvatskog naroda, buditi nadu u bolje sutra i uskrsnuće države Hrvatske, koju smo zahvaljujući dragom Bogu, prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, hrabrim hrvatskim braniteljima, kao i zajedništvom iseljene i domovinske Hrvatske i dočekali“, rekao je.

Također je zahvalio svima koji su ga poučavali, pratili, podržavali, bili mu potpora i ohrabrenje, zatim pastoralnim suradnicima i vjernicima u župama u kojima je djelovao. Zatim je hvalu izrekao i svima koji su pomogli izdavanje knjige te urednicima i autorima članaka. Od darova za knjigu prikupljeno je 20 tisuća eura, koje će fra Marinko proslijediti za domovinske karitativne potrebe i projekte.

Dan ranije, u subotu 25. rujna u večernjim satima, u crkvi sv Hedwige u Stuttgart – Möhringenu također je predstavljena ta knjiga o kojoj su govorili dr. Adolf Polegubić, djelatnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Biserka Lukan i novinar i urednik inozemnog izdanja „Večernjeg lista“ Stipe Puđa, koji su i sami sa svojim prilozima suradnici u knjizi. Predstavljanje je vodio dušobrižnik u HKZ-u bl. Alojzija Stepinca i HKM-u sv. Martina u Stuttgartu fra Filip Minica. Prigodnu riječ uputili su i voditelj tih zajednica fra Ivica Erceg te Jozo Ivić. U glazbenom dijelu nastupila je klapa HKZ-a Stuttgart-centar „Filiae Croatiae“ pod vodstvom Marije Thiel i Ane Lauc.