Nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. sc. Tomislav Markić na panelu Iseljavanje II. istaknuo je da je danas dušobrižništvo za Hrvate u inozemstvu djelatno u 20 zemalja u ukupno 189 pastoralnih prisutnosti podijeljenih u deset pastoralnih područja: Slovenija, Austrija, Švicarska, Njemačka, Zapadna Europa, Skandinavija, Kanada, Sjedinjene Američke Države, Južna Amerika s Južnoafričkom Republikom i Oceanija.

„Migracije su važan znak vremena i za Crkvu i društvo u Hrvatskoj i cijelom hrvatskom narodu, a Hrvati su, ako ćemo staviti ruku na srce pa priznati, jedna od migracija godinama najpodložnijih i najizloženijih europskih nacija te je udio sudionika i njihovih potomaka naših sunarodnjaka iznimno visok. Išao sam potražiti službene podatke Ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i prema tim podacima ukupan udio Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske je veoma visok”, rekao je dr. sc. Markić.

Predavač upozorava kako su izazovi pastorala hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka brojni te uključuju posebne okolnosti evangelizacije „s jedne strane zbog procesa poodmakle asimilacije, a s druge strane zbog početnih poteškoća snalaženja tek pristiglih iseljenika u najnovijem iseljeničkom valu nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju (2013.)”.

„Razvoj pastoralne skrbi prati hrvatske migracije i to od konca 19. st. pa sve do naših dana. Početci pastoralne skrbi sežu u davnu 1894. godinu kada je osnovana prva hrvatska katolička župa u Pittsburghu sve do 2016. i osnivanja Hrvatske katoličke misije u Dublinu”, rekao je dr.sc. Markić, te nastavio: „U zadaću Hrvatske inozemne pastve spada i održavanje živim sna o povratku u domovinu. Osjećaj nostalgije, povezanosti sa zemljom svojih predaka još je negdje snažno prisutan, što je vrlo zanimljivo i kod trećeg i četvrtog iseljeničkog naraštaja.”

Župnik Hrvatske katoličke misije u Münchenu fra Petar Klapež naglasio je da je važno poznavati mjesto i ulogu misije i misionara u cjelokupnoj organizaciji selilačkog dušobrižništva, što onda omogućuje pravilan odnos spram svih koji su u Crkvi zaduženi za pastoral selilaca.

„Tema moga predavanja je hrvatska emigracija i dušobrižnička uloga hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj, to jest uloga koju nam je domovinska i mjesna Crkva povjerila među hrvatskim migrantima u toj zemlji”, naglasio je fra Petar Klapež.

Na pitanje postoji li razlika između onih prijašnjih valova iseljavanja i ovih današnjih, fra Petar Klapež odgovora je da je velika razlika između prve i druge generacije iseljenika. „Teže je s ovom današnjom generacijom nego prije, jer je prva generacija slušala sve što se kaže i što je propisano, međutim ove današnje generacije traže svoja prava. Stoga, mi u našim Misijama uključujemo sve više mladih ljudi kako bi se mogli nositi sa svim izazovima”, istaknuo je.

„Život u Njemačkoj donosi mnogo toga, ali dom je ipak dom”, zaključio je  fra Petar Klapež.

Panel Iseljavanje II. održan je u sklopu Šestog hrvatskog socijalnog tjedna u organizaciji Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve u Zagrebu u subotu, 23. listopada u zgradi Hrvatske biskupske konferencije.