Prva cjelina obrađuje temu „Kršćanstvo i helenizacija“. U uvodniku „Helenizacija kao odluka vjere“ prof. Boris Vulić govori kako se pojmu helenizacije vrlo često pristupalo s negativnim prizvukom jer se smatralo da se s helenizacijom sama vjera odmiče od njezine biblijske jezgre. No, zapravo se, kako autor u uvodniku kaže, dogodila transformacija u kojoj se “grčka misao raspoganila i kristijanizirala”. Temu „Kršćanstvo i helenizacija“ otvara Ludger Schwienhorst-Schönberger prilogom „Septuaginta – židovski i kršćanski tekst“ u kojem autor pristupa Septuaginti kao dokumentu utemeljenja koji je bio krucijalan za izlazak židovske religije iz koncepta provincijske religije.  Sljedeći prilog nam donosi Thomas Söding naslovljen „Razgovor s Grcima. Ivanovsko promišljanje“ te prilog „Mudrovanje ili utvrda vjere? Johna Henrya Newmana o dvoznačnosti grčke filozofije u arijanskoj kontroverzi“ autora Michaela Fiedrowicza. Pretposljednji prilog prve tematske cjeline donosi Notger Slenczka naslovljen »Užegli Aristotel«. Stav Martina Luthera spram helenističke baštine teologije rane Crkve“. I na kraju prve tematske cjeline je prilog „Svjedočiti Isusa Krista u današnjem svijetu“ autora kardinala Waltera Kaspera.

Sljedeća tematska cjelina je „Teologija naroda i papa Franjo“. Prvi put na hrvatskom jeziku imamo članke o teologiji naroda koja je snažno utjecala na papu Franju i bez koje se uopće ne može razumjeti Sinodalni hod Crkve. Prvi prilog na tu temu donosi Carlos Hoevel „Teologija naroda: povijest, ideje i tumačenja“. U nastavku druge cjeline je naslov „Vjernički narod kao »teološko mjesto« kod Jorge Maria Bergoglija“ autora Massima Borghesia koji nam u svojem prilogu pojašnjava što se to podrazumijeva pod Papinim pojmom »narod«.  I na kraju druge cjeline su dva priloga o glavnim teolozima „teologije naroda“ a to su prilog „Lucio Gera, teolog Medellína“  autorice Virginie Raquel Azcuy i prilog „Juan Carlos Scannone – Kad se teologija i filozofija inkulturiraju u pučku mudrost“ autora Guillerma Rosolina.

Posljednja, treća tematska cjelina „Poticaji za Sinodalni hod Crkve“ donosi tri priloga dvaju autora. Prva dva priloga donosi Hans Urs von Balthasar kroz naslove „Kulturalno poslanje Crkve“ i „Umjetnost fuge. Paralipomena za izvođenje“, a treći i posljednji prilog autor kardinal Walter Kasper u naslovu „Drugi vatikanski koncil i postkoncilske sinode“

I ovaj broj Communija kao i prethodni bogatiji je za još jednu rubriku – „Epimeteje“, kojoj je autor glavni i odgovorni urednik hrvatskoga uredništva Communija Ivica Raguž. U rubrici „Epimeteje“, kojom se i zaključuje treći broj Communija, Raguž promišlja o sljedećim temama: „Gogolj i san o ženi sa smiješkom“, „Affectus – fortiter enervis“, „O razlikovanju ili o svetosti“, „O sinodalnoj i hijerarhijskoj Crkvi“ i „Bilješke uz teologiju naroda pape Franje“.