Projekcija je najavljena za četvrtak u 16 sati, u Vatikanskoj filmoteci (Filmoteca Vaticana). Dokumentarni film govori o katarima i bogumilima koji su se s Balkana proširili u zapadnu Europu. Redatelj Fredo Valla s filmskom ekipom i Chambra d’Oc, u koprodukciji s Incandenza Film, i u suradnji s Vatikanskom filmotekom, organizira događaj usmjeren na dokumentarni film i rezerviran za odabranu publiku svećenika, diplomata, povjesničara i novinara.

Nakon dobrih ocjena filmskih kritičara i publike na projekcijama diljem Europe, Bogre će biti prikazan i u prestižnom ambijentu Vatikanske filmoteke. Potvrđena je nazočnost diplomata akreditiranih pri Svetoj Stolici iz Bugarske, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Francuske, kao i francuskog biskupa Jean-Marca Eychennea iz Pamiersa, koji je 2016. u Montseguru zatražio oprost za križarski rat protiv katara.

Kako to sam redatelj voli definirati, riječ je o dugom i opsežnom putovanju srednjovjekovnom Europom heretičkih strujanja koja su obilježila velik dio današnje Europe. Heretik je onaj koji potvrđuje pravo/dužnost izbora prema savjesti („herezija“ – nije iznenađujuće da riječ potječe od grčkog izraza haìresis, što znači izbor). Bogre ponovno otkriva priču „iskorijenjenu iz povijesnih knjiga“. Polazeći od hereza koje su zahvatile europski srednji vijek, poziva na promišljanje nedavne prošlosti obilježene progonima i genocidima poput Šoe i sadašnjeg vremena s fenomenima netolerancije koji kao da ne blijede.

Dvjestominutni film sniman je u Bugarskoj, Bosni i Hercegovini, Francuskoj i Italiji. Dokumentarac je snimljen na pet jezika (bugarski, francuski, okcitanski, talijanski i bosanski) te se distribuira s podnapisima na svim tim jezicima. Prikazan je diljem Europe, između ostaloga i u Sarajevu. Prošlog tjedna film je tri puta prikazan u Barceloni u okviru dva sveučilišna dana. Za projekcije priređene u Kataloniji, pripremljeni su i podnapisi na katalonskom.

Bogre (čit. bugre) znači Bugarin, no ta riječ stoljećima je poprimala značenje nesposobnog, nekoga tko prikriva istinu. Od 12. stoljeća riječ bogre postala je izravna uvreda katarima Okcitanije, asimiliranima s pokretom bugarskih bogumila, iz kojega je potekao zapadni katarizam. Katari i bogumili su njegovali ideju o Bogu koja je već nekad bila raširena u ranom judeo-kršćanstvu – te prisutna u gnostičkim zajednicama u Egiptu, Palestini i na Bliskom istoku, a koja se temeljila na afirmaciji dualizma dobra i zla, odnosno na kontrastu između duha i materije. O podrijetlu katarizma od bogumilstva svjedoči srednji vijek koji je sve samo ne mračan i nepokretan. Ideje su putovale s jednog kraja Europe na drugi, od Balkana do Pirineja, od srednje-sjeverne Italije do Bosne i Hercegovine.

Vatikanska filmoteka čuva snimljene materijale iz povijesti Crkve, počevši od dokumentiranog snimka pape Lava XIII. iz 1896. u Vatikanskim vrtovima. U arhivu je katalogizirano oko 8 tisuća naslova, na acetatnoj, magnetskoj, digitalnoj potpori, koji potječu od donacija. Uz povijesne dokumente, Filmoteka čuva Fond Joye, zbirku filmova koji potječu iz početaka kinematografije, uključujući Pakao, iz 1911. Tu su zatim dokumentarni filmovi o umjetnosti, kulturi, aktualnosti i komercijalni filmovi umjetničke i tematske vrijednosti. Neke od najreprezentativnijih materijala traže filmske kinoteke diljem svijeta za filmske festivale i retrospektive.

Vatikanska filmoteka ima projekcijsku dvoranu s 54 mjesta, obnovljenu 2005. godine, u kojoj se održavaju filmske premijere i drugi događaji. Nalazi se u Vatikanu, u Palači San Carlo, a uz nju je podrum za čuvanje filmova. Dvorana je u raznim prilikama ugostila papu Ivana Pavla II., a ondje su svoja djela pregledali mnogi proslavljeni redatelji, uključujući Lilianu Cavani, Roberta Benignija, Martina Scorsesea. Filmoteku je osnovao papa Ivan XXIII. 16. studenog 1959. s ciljem prikupljanja i čuvanja filmske građe o životu Crkve. Danas je dio Dikasterija za komunikaciju.