Prigodni program održan je pod pokroviteljstvom Zavičajnog muzeja Daruvar, Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Bjelovaru, Požeške biskupije, Župe Presvetog Trojstva u Daruvaru i Grada Daruvara.

Otvorenju znanstveno-stručnog skupa prisustvovali su uglednici iz crkvenog, znanstvenog, kulturnog, umjetničkog i političkog života među kojima su izaslanik ministrice kulture dr. sc. Nine Obuljen Koržinek dr. sc. Žarko Španiček, pročelnik Konzervatorskog odjela u Požegi, prof. dr. Vladimir Strugar, upravitelj Zavoda HAZU-a u Bjelovaru, Tanja Novotni Golubić, zamjenica župana Bjelovarsko-bilogorske županije, dr. sc. Goran Jakovljević iz Zavičajnog muzeja Daruvar, dogradonačelnica Grada Daruvara Vanda Cegledi, S. M. Barbara Vručina, provincijalna poglavarica Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog, predstavnici gradskih institucija te uvaženi predavači.

U ime Zavičajnog muzeja Daruvar pozdrav je uputio dr. sc. Goran Jakovljević, u ime Akademijine podružnice u Bjelovaru prof. dr. Strugar, a u ime Grad Daruvara dogradonačelnica Vanda Cegledi.

Prisutnima se obratio i župnik Ivan Popić. „Minule 2021. godine, dok je cijeli svijet još strepio nad svakodnevnim velikim brojkama zaraženih i preminulih od koronavirusa napunila se još jedna brojka, navršilo se 200 godina osnutka Župe Presvetog Trojstva u Daruvaru. Za Daruvarčane bilo je to jedno malo svjetlo u svakodnevnom crnilu, a to smo svjetlo željeli protegnuti na malo dulje vrijeme. Dva stoljeća neprekinutog trajanja jedne institucije koja je služila i služi Daruvarčanima i njihovim dušama i doprinosi boljitku ljudi na ovim prostorima danas je u osobitom centru naše pažnje. Moji najbliži suradnici i ja smo smatrali da ovaj jubilej ne treba ostati samo na liturgijskoj proslavi nego ga treba proslaviti i šire te osvijetliti pojedine povijesne periode tijekom protekla dva stoljeća da bismo iz naše prebogate povijesti znali tko smo i što smo na ovim prostorima. Odvažili smo se zamoliti stručnjake iz različitih područja kulturnog i umjetničkog života da nam pomognu u našim otkrivanjima povijesnih činjenica i ljudi koji su oblikovali tkivo našega grada Daruvara, a bili su privrženi Bogu i Katoličkoj Crkvi.“

Zahvalivši predavačima, župnik Popić izrazio je mišljenje da „mi u Hrvatskoj ne znamo dovoljno cijeniti ljude koji su oblikovali prostor i vrijeme u kojem su živjeli, radili ne za vlastitu korist nego su imali osjećaja, vremena i ljubavi za ono što nazivamo zajedničkim dobrom. Vjerujem da će i naš današnji znanstveno-stručni skup biti ne samo jedan susret u kojem ćemo iznijeti povijesne činjenice nego da će u svakom od nas probuditi želju i potaknuti nam u srcu i pameti volju da cijenimo naše male, a istodobno velike ljude koji su svojim nitima tkali povijesno tkanje našega grada, a time izgrađivali našu Domovinu. Neka nam današnji znanstveni skup svima bude poticaj da volimo i cijenimo svoju povijest i ljude koji su se ugradili kao živo kamenje u naš grad.“

„U našem gradu kroz dva stoljeća živi, djeluje i raste Isusova Crkva kao neumorna služiteljica, a ostvaruje se u našoj župnoj zajednici. Ona nastavlja svoje poslanje i želi i dalje služiti daruvarskom čovjeku i njegovoj duši. Ulazeći u treće stoljeće svoga postojanja naša župna zajednica se želi osvrnuti na svoj povijesni hod, osvijetliti pojedine trenutke toga hoda, valorizirati ih i predstaviti ih široj javnosti. Prigodom stogodišnjice daruvarske župe 1921. godine, tadašnji župnik Mijo Ettinger, koji je u Daruvaru bio župnik gotovo pedeset godina, napisao je malu knjižicu pod naslovom ‚Stogodišnjica daruvarske župe‘. Bio je to prvi pokušaj sabiranja povijesnih podataka kako ne bi ostali zaboravljeni“, podsjetio je.

„Nakon župnika Ettingera sljedeće vrlo kvalitetno, stručno i temeljito sabiranje podataka učinio je prof. Vjenceslav Herout, zaljubljenik u daruvarsku povijest i veliki entuzijast za povijest našega Grada i okolnog kraja. Njegov rad je objavljen 2001. godine pod naslovom „180 godina daruvarske župe“. S osobitim poštovanjem pozdravljam prof. Herouta i zahvaljujem mu za navedenu publikaciju. Premda danas nije s nama zbog zdravstvenih razloga, želio bih istaknuti akademika Vladimira Markovića, rođenog daruvarčanina, koji je crkvu Presvetog Trojstva i dvorac Janković uključio u veliki izdavački projekt Hrvatske akademije znanosti u umjetnosti Hrvatska i Europa uvrstivši ih u treću knjigu Barok i prosvjetiteljstvo  i time dao osobit doprinos rodnome Daruvaru, a s velikim zanimanjem je pratio i organizaciju današnja dva događaja.“

Vlč. Popić također je zahvalio organizatorima i pokroviteljima te svima zaželio dobrodošlicu.

Potom je uslijedilo izlaganje ravnateljice Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu dr. sc. Katarine Horvat-Levaj o temi Župna crkva Presvetog Trojstva u Daruvaru, tipologija i stil.

Dr. Horvat-Levaj istaknula je jedinstvenost oblikovanja župne crkve koju karakterizira kružni prostor pod kupolom, akcentiran s tri tornja. Prikazala je slijed gradnje i valorizaciju crkve u hrvatskom i srednjoeuropskom kontekstu.

Potom je uslijedilo izlaganje pročelnika Konzervatorskog odjela u Požegi dr. sc. Žarka Španičeka o temi Stil i sudbina: župna crkva Presvetog Trojstva u Daruvaru i planovi o proširenju ili gradnji nove crkve. Dr. Španiček je, istražujući župni arhiv, proučio detaljnu dokumentaciju i planove o proširenju ili izgradnji nove župne crkve u Daruvaru s obzirom na to da je tijekom 19. stoljeća sadašnja župna crkva, povećanjem broja katolika, postala malena. Svoje izlaganje smjestio je u širi nacionalni kontekst i prikazao složen splet odnosa koji su utjecali na odluku da se župna crkva ne ruši niti nadograđuje nego da se zadrži u svom razvojnom obliku kojega je dosegnula koncem 19.stoljeća.

Dr. sc. Miloslav Sohr govorio je o orguljama daruvarske župne crkve koje su postavljene 1925. godine, a rad su orguljara Venceslava Holuba iz Požege. Prikazao je sačuvanu korespondenciju između naručitelja, župnika Mije Ettingera i orguljarske radionice Venceslav Holub iz Požege.

Dr. sc. Vlasta Zajec s Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu prikazala je oltar župne crkve Presvetog Trojstva od njegovoga izvornog smještaja u središnji dio crkve nadsvođen kupolom, do današnje pozicije koju je dobio prigodom posljednjeg zahvata na crkvi koncem 19. stoljeća. U predavanju su razmotrena moguća tipološka ishodišta njegova osebujnog nacrta i njegov ikonografski sadržaj s obzirom na kontekst austrijske pobožnosti i kultova svetaca koje je poticala vladarska kuća Habsburg.

Akademik Mladen Obad-Šćitaroci, Bojana Obad Šćitaroci i Ksenija Radić Knežević prikazali su Julijev perivoj u Daruvaru – čimbenici identiteta i kriteriji za obnovu, koji je bio sastavni dio dvorskoga kompleksa grofova Jankovića. Akademik Obad Šćitaroci je ponudio i predstavio program obnove perivoja u kojem se želi afirmirati nekadašnje vrijednosti i kulturu termalnih kupelji radi lakšeg oživljavanja lječilišnih mreža u Hrvatskoj ali i srednjoj Europi.

Dr. sc. Danko Šourek s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti, govorio je o povijesnim izdanjima u knjižnici daruvarske Župe (djela 17. i 18. stoljeća) rekavši da župna knjižnica čuva niz vrijednih povijesnih izdanja koja svjedoče o razgranatoj intelektualnoj mreži mrežu kojima su djela tiskana u Trnavi, Pešti, Egeru, Ostrogonu, Požunu (Bratislavi), Zagrebu, Augsburgu, Beču, Pragu, Veneciji, Firenci i Bologni. Istaknuo je važnost ex librisa na knjigama jer oni svjedoče da su pojedina djela nekoć bila u vlasništvu pojedinih samostana u Madžarskoj, Isusovačkog kolegija u Trnavi, Augustinskog samostana u Budimu.

S. M. Mirna Matić predstavila je 155 godina djelovanja sestara milosrdnica u Daruvaru (1866. – 2021.) rekavši da sestre dolaze u Daruvar na poziv grofice Ljudevite pl. Janković te se bave odgojnim i školskim radom, otvaraju konvikt za djevojke te djecu poučavaju sviranju, a 1925. otvaraju dječje zabavište. Odlukom državnih vlasti 1944. sestrama je onemogućen svaki prosvjetni i odgojni rad, oduzima im se imovina te sestre nastavljaju djelovati u župi kao domaćice, sakristanke i orguljašice.

Posljednje izlaganje održala je dr. sc. Sanja Cvetnić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti, pod naslovom Hagiotopografija Župe Presvetog Trojstva u Daruvaru. Dotaknula se svetaca koji su dio općega svetačkog zbora no, i onih koji su obilježeni nekim nacionalnim ili čak i političkim idejama i modama a našli su svoje mjesto u daruvarskoj župnoj crkvi ili kapelama koje pripadaju župi.

Istoga dana u dvorcu Janković svečano je otvoren Zavičajni muzej Daruvar i izložba prigodom 200. obljetnice osnutka Župe Presvetog Trojstva u Daruvaru, 155 godina djelovanja sestara milosrdnica u Daruvaru i 25. obljetnice osnutka Požeške biskupije.