Svečanost proglašenja bazilike održat će se u Voćinu na blagdan Gospe Voćinske, 21. kolovoza prigodom glavnog hodočašća vjernika u to marijansko svetište, a predvodit će ga apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua. Bit će to ujedno slavlje spomena 25. obljetnice Požeške biskupije koju je utemeljio sv. Ivan Pavao II. i 25. obljetnice Voćina kao glavnog biskupijskog svetišta.

Sliku Gospe Voćinske okrunio je isti sveti Papa u Osijeku na svom trećem pastoralnom pohodu Hrvatskoj 2003. godine. Proglašenje svetišne crkve u Voćinu bazilikom još je jedna snažna poveznica mlade Požeške biskupije s nasljednikom sv. Petra i Apostolskom stolicom u Rimu.

Voćin je najveće marijansko svetište u sjevernom dijelu Hrvatske, od Marije Bistrice do Aljmaša, smješteno u izvanredno lijepom prirodnom okolišu podno Papuka, geoparka pod zaštitom UNESCO-a. Spomenuta crkva izgrađena je u drugoj polovici 15. stoljeća. U vrijeme osmanlijske vladavine bila je zapuštena, nakon oslobođenja obnovljena, da bi u II. svjetskom ratu bila oštećena i tek 60-tih godina prošlog stoljeća popravljena, a u domovinskom ratu razorena. Zahvaljujući sačuvanoj dokumentaciji crkva je rekonstruirana ugledala svoj novi sjaj te je jedno od najvećih kasno gotičkih zdanja u ovom djelu Europe. U službi je marijanskog svetišta, koje privlači brojne vjernike iz Požeške biskupije i šire, s hodočašćima djece, mladih i zdravstvenih djelatnika u mjesecu svibnju, a potom je u mjesecu lipnju hodočašće starijih osoba, za Veliku Gospu hodočaste obitelji s brojnom djecom, zatim dva najbrojnija hodočašća: na blagdan Gospe Voćinske, 21. kolovoza vjernika iz Posavine, Požeštine i Zapadne Slavonije, a na Malu Gospu, 8. rujna iz slavonsko-podravskog dijela Požeške biskupije. Hodočašća završavaju 13. prosinca na obljetnicu razaranja svetišne crkve i ubojstva 47 nedužnih civila, kada svetište pohađaju hrvatski branitelji i drugi vjernici. Uzdignuće voćinske crkve na dostojanstvo bazilike na svoj je način priznanje vjeri brojnih naraštaja čiji je duh bio jači od svih povijesnih stradanja, kao i onima koji su dali svoje živote za našu slobodu, od župnika Josipa Martinca, ubijenog 1943. godine, njegova prethodnika i nasljednika Julija Bürgera, ubijena 1944. do stradalnika Domovinskog rata, navodi se u izvješću Požeške biskupije.