Od nedavne eskalacije sukoba s Azerbajdžanom, to se ne odnosi samo na regiju Gorski Karabah, već sve više i na središte zemlje. „Moramo paziti da Armenija, s kršćanima koji ondje žive u svojoj apostolskoj Crkvi, koja datira iz trećeg stoljeća, i njihovim dragocjenim kulturnim svjedočanstvima, ne bude zgnječena između Turske i Azerbajdžana“, upozorava ravnatelj Renovabisa, pozivajući se na težak položaj te zemlje.

„Pogađa me što se čini da oružana sila trijumfira nad diplomacijom i dijalogom“, kazao je rezigniran stalnim kršenjima primirja između Armenije i Azerbajdžana uz posredovanje Rusije i s ogromnim potencijalom za eskalaciju sukoba na Kavkazu.

Prema mišljenju Renovabisa, postoji žurna potreba za angažman svjetske zajednice, Ujedinjenih naroda, OESS-a i Europske unije u toj regiji. Međutim, Schwartz upozorava na dvostruke standarde u pogledu plinskog sporazuma s Bakuom. „Sve veća energetska ovisnost EU-a o Azerbajdžanu ne smije značiti da trenutna agresija, ljudska prava i prijetnja uništenjem armenskih kulturnih dobara ostaju nekritizirani.“

Umjesto toga, utjecaj EU-a i ekonomske veze sa zemljom na Kaspijskom jezeru treba iskoristiti za doprinos deeskalaciji i miru. „Mirovne snage OESS-a mogle bi biti dobar alat“, rekao je Schwartz.

Renovabis je spreman pomoći nekoliko tisuća interno raseljenih Armenaca, kao što je to učinio nedavno 2020. godine s hitnom pomoći u suradnji s Caritasom Internationalis i tamošnjim armenskim crkvenim institucijama. S obzirom na nadolazeću zimu i tešku ekonomsku i socijalnu situaciju u zemlji, to je hitan zahtjev, objavio je Vatican News.