Recenzenti zbornika su doc. dr. sc. Josip Knežević i dr. sc. Domagoj Volarević. Zbornik radova sa stručnog skupa održanog u Slivnu 29. rujna 2021. priredili su prof. dr. sc. don Ivan Bodrožić i prof. dr. sc. don Mladen Parlov, a predstavili su dr. sc. Domagoj Volarević, Mladen Vuković, prof. dr. sc. Ivan Bodrožić i prof. dr. sc. Anđelko Mrkonjić, predsjednik Udruge za očuvanje baštine „Slivno“, koji je kao uvodničar u predstavljanje predstavio rad Udruge s naglaskom da su 2003. godine osnovana dva važna projekta. Prvi projekt je bio materijalni, istraživanje, čuvanje i valoriziranje materijalne i kulturne baštine iz čega je iznjedrila „Etnografska zbirka Slivno“, a drugi projekt je bio znanstveni „Zavičajna baština i održivi razvoj Zabiokovlja“, a plod toga su osam zbornika i deveti koji se upravo predstavlja.“

Predstavljajući zbornik don Ivan Bodrožić pojasnio je da se sastoji od tri cjeline radova: „Teološki pogled na čašćenje svetaca“, „Čašćenje svetaca i tradicija Brgulje“ i „Društveno značenje čašćenja svetaca“ naglasivši: „Radovi su upućeni jedni na druge, preko onih teoloških do onih etnoloških socioloških pa sve do onih praktične naravi. Jednako tako jedni teže dati sveobuhvatan pogled na temu, a drugi istražuju kako se tema odrazila u konkretnom ozračju Zabiokovlja, čime se radovi upotpunjuju i međusobno potvrđuju.“

Fra Domagoj Volarević koji je govorio o teološko duhovnim radovima u „Zborniku“ kazao je: „Unutar tematske raznolikosti zbornika, zanimljiva je činjenica zašto uopće slavlja i brgulje o kojima se u zborniku govori? Zašto govoriti i posljedično pisati o nečemu što se ionako u tradicijskim okvirima pozna i proslavlja? Dio odgovora moguće je naći u uvodnom teološkom dijelu zbornika. Općenito možemo ga sažeti kao proslavu svetosti, i poziva na svetost, što je jedna od pastoralnih svrha kršćanstva. U tom kontekstu među ostalim slavlje brgulje povezano je sa samim čovjekovim bićem. Ili ukoliko gledamo šire, slične ćemo manifestacije pronaći u mnogim kulturama na religijskim osnovama. To jednostavno znači da je čovjeku prirođeno slaviti, proslavljati bitne događaje u životu. Proslava nikada nije usamljena, već joj je cilj uključiti što više sudionika, ili malo službenije ‘pripadnika određene skupine’. To je iskonski zov ljudskoga srca koje je u religioznome okviru čovjeku usađen od Stvoritelja. To je dodir svetoga u svjetovno (profano) i poticaj da se ta svetost i dalje širi.“

Treći predstavljač Mladen Vuković, govoreći o radovima s etnološkim i sociološkim odrednicama, naglasio je kako ovaj deveti zbornik slivanjske zavičajne „Udruge“ kroz osam pera (don Mladen Parlov: „Štovanje svetaca zaštitnika; don Alojzije Čondić: „Svetost je pastoralna hitnost“; don Ivan Bodrožić: „Sveti Jeronim o štovanju mučenika i njihovih relikvija“; Ivo Mišur: „Brgulja u kontekstu običaja ‘sveca’ u Makarskom primorju i ‘slave’ u Vrgoračkoj krajini“; Marko Dragić: „Brguja, plemenska slava o tradicijskoj duhovnosti Slivna i okolice“; Dragica Zeljko Selak: „Slivanjska brguja (brgulja) svetkovina i ‘gozba ljubavi’“; Lidija Petrić: „Upravljanje destinacijama vjerskog turizma: od teorijskih koncepata do praktičnih rješenja“; Frane Strikić: „Maslina zaštitnica svijeta“) zanimljivo promišlja jednu manje obrađivanu temu štovanja obiteljskih svetaca te da će obilje tiskanog gradiva biti čvrsti skalin budućim istraživačima, i uz pozivnicu da ih pomno iščitamo, i da te zamrle običaje oživimo u našim selima, ali i u našim urbanim zgradama, da te male brgulje budu most s našom vjerskom baštinom i našim precima, poglavito nakon ovih posljednjih godina kada su nas pandemija i digitalna tehnologija i društvene mreže međusobno udaljile, doduše telefonski spojile, ali tjelesno odvojile, jer nema boljeg cvita razgovora nego kad su članovi obitelji, kumovi i rođaci češće nađu, s pogledom u oči, uz ljudikanje o iskonu, vedrini i dobroti.“

Na kraju predstavljanja, don Ivan Bodrožić je, u ime nakladnika, u duhu blagovanja „Brgulje“, sudionicima na predstavljanju darovao po jedan primjerak zbornika, rekavši: „Blagovanje je jedna od bitnih sastavnica ljudskog života… Blagovanje izriče poštovanje i bliskost, međusobno zajedništvo i ljubav… Zato vas prepuštam blagovanju riječi u ovim uradcima koje će vam hraniti srce i um dok vas autori uvode u nove spoznaje i plodove svojih istraživanja.“