„Preuzimajući vaše nove odgovornosti, želim prije svega prepoznati mnogostrukost načina na koje vaši narodi pridonose općem dobru ne samo svojih građana, već cijele ljudske obitelji”, kazao je Papa na primanju vjerodajnica novih veleposlanika pri Svetoj Stolici. Ono što ih sve ujedinjuje, kazao je Papa, jest briga za izgradnju međunarodne zajednice, što je pokazano njihovim sudjelovanjem u raznim međunarodnim organizacijama i institucijama koje su praktični izraz potrebe za solidarnosti i suradnjom među narodima.

Sveti je Otac govorio o „životnoj i zajedničkoj zadaći”, ističući cilj diplomacije. Zajedničko djelovanje cijele obitelji naroda i rad diplomacije potrebniji su nego ikada kako bi se pokušalo zaštititi i promicati dobrobit muškaraca i žena diljem svijeta, posebno u sadašnjem vremenu obilježenim trajnim problemima svjetske zdravstvene krize i nasilnih sukoba diljem svijeta. U suprotnom nije moguće štititi dostojanstvo i ljudska prava svih, promicati pravdu, pomirenje i dijalog u svrhu trajnog mira te brinuti o zajedničkom domu.

Papa je u govoru još jednom upotrijebio izraz „treći svjetski rat u dijelovima” kako bi opisao stanje u svijetu te pozvao na „veću političku osjetljivost pred sve većim kršenjem međunarodnog prava”. Upozorio je kako „dugotrajni sukobi nose opasnost od navikavanja javne savjesti” te pozvao sve neka „pokažu veću budnost i odgovore na poziv da budu graditelji mira u našem vremenu”.

Suočavajući se s takvim izazovima – napomenuo je papa Franjo – svaka od nacija, bila ona stara ili mlada, može se osloniti na golemu baštinu povijesnog, intelektualnog, tehnološkog, umjetničkog i kulturnog blaga, koji su jedinstveni i osebujni doprinosi svakog naroda. Nadalje, Sveti je Otac odao počast domišljatosti onih koje veleposlanici predstavljaju „što će sigurno ostaviti nasljeđe dobra za budućnost”.

„Vaše nacionalne resurse ne vidim samo kao vještine i sposobnosti koje treba slaviti i njegovati, niti jednostavno kao visoke standarde kojima se treba s pravom ponositi; vaša domišljatost i talenti također su darovi koji se mogu staviti u službu cijeloga svijeta, kako u bilateralne kontekste tako i u multilateralne, za boljitak čovječanstva”.

„Velikodušno nudeći svoje materijalne, ljudske, moralne i duhovne resurse”, dodao je, „zemlje odgovaraju na plemenit i suštinski poziv”. Kako je rekao Sveti Otac, „samo ako težimo rješavanju problema čovječanstva na sve cjelovitiji i solidarniji način moći ćemo pronaći rješenja”. Potrebno je skrenuti pozornost na brojne široko rasprostranjene situacije koje utječu na temeljna ljudska prava, kao što su nedostatak univerzalnog pristupa pitkoj vodi, hrani ili osnovnoj zdravstvenoj skrbi; potreba da se zajamči obrazovanje svima koji su iz njega prečesto isključeni; prilike za dostojanstven rad za sve.

Papa se napose prisjetio najslabijih. „Mislim i na bolesne, osobe s invaliditetom, mlade – osobito djevojke – koji nemaju dovoljno mogućnosti ostvariti svoje potencijale, kao i one koji dolaze iz siromašnih sredina i u opasnosti su da budu ostavljeni, zaboravljeni ili čak namjerno isključeni iz punog sudjelovanja u svojim zajednicama”.

Rimski je biskup podsjetio veleposlanike da njihova uloga, „kroz stalnu svijest o stanju onih na marginama društva”, može pridonijeti „rasvjetljavanju najmračnijih kutaka našeg svijeta, dovesti u središte one koji su na periferiji i dati glas onima koji ga nemaju ili koji su ušutkani“.

„Nadam se da ćete u vršenju svojih visokih dužnosti moći tražiti, kako ovdje u Rimu tako i drugdje, nove i kreativne načine za promicanje solidarnosti i društvenog prijateljstva, osobito s najranjivijom braćom i sestrama”, naglasio je. Sa svoje strane, Papa je jamčio suradnju i potporu Državnog tajništva, Dikasterija i ureda Rimske kurije, prenosi Vatican News.