Na prvim stranicama enciklike Laudato si’ papa Franjo se osvrće na odnos svojih prethodnika prema svemu stvorenome. Konkretno, nudi sintezu misli Benedikta XVI. koji se tijekom godina svoga pontifikata neprestano doticao pitanja okoliša. Ponekad se radilo o kratkim natuknicama, ponekad o širim uvidima, primjerice u enciklici Caritas in veritate.

O tome je Maria Milvia Morciano za Vatican News razgovarala s o. Marianom Pappalardom, ravnateljem Službe za evangelizaciju i katehezu biskupije Rieti te župnikom crkve Svetog Franje Terminillo, gdje je utemeljio samostansko bratstvo Preobraženja Gospodnjeg prema pravilu svetog Benedikta. Pappalardo je također prije nekoliko godina vodio ciklus čitanja i komentara o enciklici Laudato sì u zajednici „Comunità Laudato si’ – Slow Food“ u Rietiju.

Papa emeritus je trasirao neke sjajne tragove kojima je zatim usmjerio razmišljanje o ekološkoj raspravi. Tu su posebice tri temeljne točke:

Odnos prirode i kulture

Prema ocu Pappalardu, prvi je trag „u radikalnoj povezanosti prirode i kulture, budući da odnos koji čovjek ima s prirodom ima korijen u kulturi. Stoga, da bismo mogli promijeniti odnos s prirodom potrebno je promijeniti, prema Benediktu, naš kulturni sustav”. Sve dok ostanemo smješteni, zatvoreni unutar ograda naših tradicionalnih kulturnih sustava, bit će nam teško obnoviti naš odnos s prirodom.

Sposobnost razumijevanja

Drugi aspekt koji nam Benedikt ističe jest koliko je važno razviti sposobnost razumijevanja, odnosno upravo u doslovnom smislu „držati zajedno“, kako bismo mogli razumjeti, vrednovati, prosuđivati ​​i birati. U enciklici Caritas in veritate Benedikt XVI. piše da je knjiga prirode „nevidljiva knjiga“ koja uključuje okoliš, život, obitelj, seksualnost, odnosno da uključuje sve aspekte. Njegova vizija je inkluzivna, sveobuhvatna. Pogreške pak proizlaze iz uske vizije, a Benedikt nas poziva da je nadvladamo otvorenom i skladnom vizijom, koja nikada nije ona konfliktna.

Stvorite viziju

Treći put je znati kako se osloboditi parcijalnih pogleda da bi se stvorila vizija. Veliki je rizik današnjeg čovjeka, tvrdi Benedikt, da bude čovjek bez vizije. Ako se nema vizije svijeta, povijesti, Crkve, Boga, duhovnosti, ako se ide naprijed kratkim stazama, prečacima, ako se nije u stanju gledati više, moći predvidjeti i moći gledati dalje od vidljivog, predviđati vrijeme i stoga znati kako planirati na širi način, onda se lišavamo postizanja nečeg velikog i zadovoljavajućeg, zaključio je o. Mariano Pappalardo za Vatican News.