Nakon zajedničke molitve, svećenicima se u svezi te teme prigodno obratio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Potaknuo je da u duhu sinodalnosti, zajedništva, suradnje i poslanja, članovi povjerenstava doprinose plodnosti evangelizacije u Zadarskoj nadbiskupiji.

Svećenicima je podijeljen Pravilnik o radu povjerenstava Zadarske nadbiskupije kojeg je predstavio ravnatelj Klasične gimnazije „Ivan Pavao II.“ u Zadru don Ante Sorić.

„Živost i dinamizam pojedine biskupije ostvaruje se u mjeri u kojoj članovi mjesne Crkve pokušavaju zajedničkim djelovanjem ostvarivati zajedničke ciljeve. Svrha osvježavanja pastoralnih povjerenstava je osvijestiti ljudima da osobnim doprinosom u zajedničkim timovima kao što su pastoralna vijeća, mogu jako puno dobroga doprinijeti vlastitoj biskupiji. Pozvali smo svećenike da se aktivno uključe, a želja nam je obratiti se i vjeroučiteljima Zadarske nadbiskupije i ostalim vjernicima laicima koji bi htjeli pružiti vlastiti doprinos, u svijesti i odgovornosti za navještaj spasenja današnjim ljudima ‘gladnima’ Boga, ali to činiti zajedničkim nastojanjima“, rekao je vlč. Sorić.

Svećenici su dobili i Dokument Povjerenstva Zadarske nadbiskupije s opisom djelokruga rada svakog pojedinog od 15 nadbiskupijskih povjerenstava.

Uvodno se u tom dokumentu navodi da članovi povjerenstava predvođeni povjerenikom u zajedništvu s nadbiskupom i u međusobnoj suradnji doprinose životu i radu Zadarske nadbiskupije.

U duhu sinodalnosti koju se potiče na razini sveopće Crkve, izrada pastoralnog programa treba biti rezultat sinodalne suradnje članova biskupijskih povjerenstava, dok nadbiskup predlaže pastoralne smjernice vezane uz odredbe i odluke Učiteljstva Crkve na razini mjesne Crkve. Povjerenstva izrađuju pastoralni projekt za određeno vremensko razdoblje s konkretnim ciljevima, kako bi se tematski razradilo i konkretiziralo evangelizacijsko poslanje. To nastojanje treba pratiti izvedbena, operativna odluka. Za metodu rada povjerenstva preporuča se evanđeosko raspoznavanje, što uključuje etape analize i vrednovanja, odluke i projektiranja, ostvarivanja i provjere.

Na susretu je istaknuta potreba skladnog rada u zajedništvu, kako bi živa pastoralna praksa bila konkretna ponuda spasenja čovjeku današnjeg vremena. U tom kontekstu naglašena je potreba koordinacije rada povjerenstava na dobrobit Božjeg naroda. Uz svećenike i redovništvo, članovi Povjerenstva će biti i vjernici laici koji su pozvani izraditi pastoralni projekt za određeni vremenski period s konkretnim ciljem osobnog posvećenja, edukacije i evangelizacije.

Rektor Nadbiskupskog sjemeništa „Zmajević“ don Ante Dražina održao je izlaganje „Sveta jubilarna godina i trogodišnji pastoralno-duhovni plan“ koji se na poticaj pape Franje održava ususret Jubileju 2025. godine.

„U Svetoj godini na poseban način pozvani smo hodočastiti na sveta mjesta, osobito u Rim, kad se omogućuje i primanje potpunog oprosta. Tijekom stoljeća, Jubilarna godina je događaj kojeg vjerni Božji narod doživljava kao dar milosti. Uz hodočašća, oproste, svjedočanstva vjere i produbljeni molitveni život, vjernici osjećaju veličinu Božjeg milosrđa“, rekao je rektor Dražina.

Kako bi se stvorio povoljan kontekst za Jubilej i omogućilo hodočasnicima da se za njega pripreme, papa Franjo je odredio da se tijekom 2023. godine intenzivnije razmatraju temeljne teme četiri konstitucije Drugog vatikanskog koncila: Lumen Gentium, Dei Verbum, Sacrosanctum Concilium i Gaudium et Spes, a 2024. godina da bude osobito posvećena molitvi.

„Već kroz ovu pastoralnu godinu možemo postepeno uvoditi praksu molitve Lectio divina u osobni molitveni život ili zajedničke susrete. Sljedeću pastoralnu godinu potaknuti smo osnivati grupe vjernika u župama koje će se susretati na molitvu Lectio divina“, rekao je preč. Dražina, istaknuvši kako je praksa pokazala da je takav način molitve od koristi svećenicima i vjernicima laicima.

„Svjesni važnosti Božje riječi i onoga što je Božja riječ sposobna u nama činiti, Lectio divina jedna je od mogućih priprema za Službu riječi“, poručio je don Ante i pojasnio četiri osnovna koraka te molitve: čitanje, meditacija, molitva i kontemplacija.

Preporuča se pažljivo čitati Božju riječ, slušati odjek te Riječi i glas Duha Svetoga u sebi te mu otvoriti svoje osobno iskustvo, prošlost i sadašnjost. Tijekom meditacije osoba je pozvana razmotriti koje joj emocije, slike, ideje ili riječi pritom dolaze, što joj tu Bog govori; što Bog želi od pojedinca da učini i kako osoba instinktivno djeluje na pročitani tekst.

„Tijekom molitve odgovori Bogu na svoju meditaciju. Zapiši svoje odgovore. Možeš postaviti pitanja, moliti, zahvaljivati, tražiti oproštenje, tražiti Boga što ti treba. Za vrijeme kontemplacije odmori, uživaj u Božjoj blizini. Budi u tišini i traži Božji odgovor. Živi promijenjen u svijetu od svoga susreta s Božjom riječi“, kazao je rektor Dražina opisujući proces Lectio divina, s ciljem pripreme za Godinu molitve 2024. i Sveti jubilej 2025. godine. U tom vidu, potiče se da se u župama osnuju aktivne grupe vjernika, osobito čitači na misama te da se za njih kvalitetno priprema.

Korizmeni susret završen je pokorničkim bogoslužjem u sjemenišnoj kapeli bl. Miroslava Bulešića.