Uskrsni broj donosi niz priloga iz svakidašnjeg života, od događanja u svetištu do društvenih fenomena današnjice. U uvodniku urednik Vlado Čutura navodi da je vrhunac kršćanstva Uskrs, ali do njega se dolazi kroz muku i smrt protkanu ljubavi prema Bogu i čovjeku, jer sve je ostalo poput pismoznanaca.

Upravitelj remetskog svetišta o. dr. sc. Antonio Mario Čirko poziva na zajedništvo „jer Bogu je svaki čovjek važan“. A Isus – On je donio slobodu za razliku od farizeja i pismoznanaca koji su nametali obdržavanje zakona, bez srca i bez ikakve dubine. Isus je zakon dopunio sa svojim središtem, a to je Ljubav.

Sociolog doc. dr. Erik Brezovec sa svog stajališta obrazlaže razliku između istinskog domoljublja i deklarativnog „busanja u prsa“. „Pravo domoljublje stoga, poziva nas i na svojevrsnu odgovornost prema drugima, ali i odgovornost prema sebi samima. Ljubiti je osnova domoljublja, ali u suvremenim društvima narcizma, to je nešto što tek moramo usavršiti. Fanatizam nije domoljublje“, ističe Brezovec.

Prof. dr. Božo Skoko u svojoj kolumni sa zrelog vjerničkog i domoljubnog stajališta obrazlaže zašto nastaju podjele u hrvatskome društvu i na koji ih način vjernici trebaju nadvladati. „Umjesto podjela, hajki i etiketiranja, izborimo se za dijalog i istinu! A u svim dubokim prijeporima prva žrtva je dijalog, koji nam je u ovakvom svijetu potrebniji više nego ikad, a potom strada istina, za koju postoji sve manje zanimanje u svijetu dojmova.“

Razliku između doživotnog i dosmrtnog uzdržavanja te moralnosti u pravu piše poznati hrvatski odvjetnik dr. sc. Šime Savić. Navodi među ostalim da „dosmrtno uzdržavanje nosi velike rizike, dok je doživotno uzdržavanje ‚koliko-toliko‘ pravno zaštićeno“.

U redovnim kolumnama je prilog iskusne pedagoginje Jadranke Bizjak Igrec koja u promišljanju komentira koliko su „digitalni mediji u službi općeg dobra“, a posebno u oblikovanju odgoja mladih. „Remetska enciklopedija“ Zlatko Šušnić opisuje običaje, prezimena, susrete sa župnicima, marljivo vadi i istražuje arhive te i iz broja u broj otkida zaborav odborav od prošlosti. „Remetsku živahnost“ i život župe predstavljena je kroz više priloga, a posebno kroz „remetski kreatorij“ koji je okupio djecu, mlade, a okupirao i njihove roditelje da prate svoju djecu. Napravljen je iskorak u „Facebook“ hodočašću koje može približiti hodočasnička mjesta široj zajednici. Upravitelj remetskog svetišta o. Čirko videoprijenosom preko Facebooka na hodočašću u Svetu Zemlju privukao je više stotina tisuća pratitelja. U dva dana bilo je oko pola milijuna pratitelja.

Uz redovne priloge, List remetskog svetišta i župe piše o učinku muzikoterapije u svrhu osnaživanje osobe i uključivanju u crkvene zborove, zatim razmišljanje školaraca o Uskrsu, te niz drugih aktualnih priloga iz života svetišta, Crkve i društva.