„Kao svake godine, tako i ove, Četvrta vazmena nedjelja govori o Dobrom Pastiru. Nijedna slika nije bila kršćanima toliko draga kao slika ‘Dobroga Pastira’. I Stari zavjet često govori o Pastiru. Na mnogim mjestima se spominje kako Bog vodi svoj narod kao pastir svoje stado“, rekao je don Šime na početku homilije. Dodao je da Psalam 23 na osobito lijep način govori o Gospodinu kao pastiru.

Don Šime je kazao da se za razumijevanje Isusova govora o pastiru i ovcama (usp. Iv 10, 1 – 10) treba prisjetiti Isusova ozdravljenja slijepca od rođenja. „Tog slijepca od rođenja izbacili su iz sinagoge jer je javno svjedočio da ga je Isus ozdravio. Isus ga ponovno prima k sebi jer je ispovjedio da vjeruje u Njega, Isusa Sina Čovječjega. Farizeji i pismoznanci su slijepi. Oni ne vide i ne žele vidjeti da Isus čini djela koja može činiti samo Bog“, nastavio je.

Osvrćući se na Isusov govor o „ovčinjaku, ovcama i pastiru“, poručio je da „ovčinjak na simboličan i metaforičan način označava sveto mjesto Izraela, predvorje jeruzalemskog Hrama. U tom predvorju nalaze se jedna vrata kroz koja se redovito ulazi. Onaj tko ulazi preko drugih mjesta nema čistu i časnu namjeru – on je ‚kradljivac i razbojnik‘. Ovce predstavljaju izraelski narod o kojemu se treba brinuti te ga učiti Božjim zapovijedima. U predvorju toga Hrama nalazi se narod, vjernički puk koji je simbolički zatvoren različitim nerazumljivim običajima, pranjima, prinošenim žrtvama koje treba formalno obaviti – a srce im je daleko od Gospodina. Mnoge takve običaje su nametnuli pismoznanci i farizeji – vođe naroda. Kako bi upravljali, posijali su u narod veliki strah od strašnog  i osvetljivoga Boga. Narod je u tom predvorju ograđen. Isus želi izvesti narod iz toga ograđenoga prostora na slobodu. Želi ih izvesti izvan plota. Kradljivci kradu čovjeka Bogu, kradu ljudsku dušu i radost. Namjera im je čovjeka zarobiti, dati mu pogrešnu sliku o Bogu, a Isus – dobri pastir želi ući kroz vrata te čovjeka izvesti iz ovčinjaka. Isus želi čovjeku dati radost i slobodu.“

Propovjednik je zatim govorio o ogradama – plotovima koje današnjeg čovjeka sprječavaju u življenju slobode: slika o Bogu kao strašnom sucu; novac, uspjeh i karijera; medijske manipulacije; izreka „Svi tako rade” koja mladom čovjeku ne dopušta razmišljanje svojom glavom; društvene mreže koje nas udaljavaju iz stvarnog svijeta i odnosa; osobni grijeh i sebičnost. Istaknuvši kako nas Isus želi izvesti iz svih navedenih kaveza, don Šime je rekao: „Približimo se Isusu, uđimo u Božji svijet. Prihvatimo taj svijet koji je jedini stvaran te nije propadljiv i prolazan.“

Naglasio je i da je sveti Dujam model u nasljedovanju Isusa. „Dujam nije uzmicao, niti je bježao pred onima koji su mu željeli oduzeti život. Hrabro je stajao na čelu Salonitanske crkve. On je svoje stado poveo u Isusovu slobodu. I danas nam trebaju hrabri te beskompromisni pastiri. U ovim vremenima u kojima se sve relativizira, svetih nam pastira treba. Sveti Dujme, nemoj nas ostaviti same i nemoćne. Slabi smo! Priteci nam u pomoć! Nauči nas slušati Isusove riječi, a bježati od zavodljivih. Tebe su, sveti Dujme, Isusove riječi tješile. A nas neka liječe, snaže i daruju nam mir u srcu.“

Pjevanje na misi predvodio je Mješoviti pjevački prvostolni zbor sv. Dujma kojim je ravnao maestro Vito Balić, a na orguljama je svirala mo. s. Mirta Škopljanac Mačina.

Nakon što je župnik don Ante zahvalio don Šimi za predvođenje misnog slavlja, otpjevane su pohvale u čast sv. Dujma.

Uslijedio je koncert Hrvatskog pjevačkog društva „Bijaćka vila“ – Kaštela. Dirigent društva je Andro Čalo, a za orguljama je svirala Borna Barišić.

Hrvatsko pjevačko društvo Bijaćka vila – Kaštela utemeljeno je 1903. godine u Kaštel Novom kao muški pjevačko – tamburaški zbor pod ravnanjem mjesnog kapelnika Ivana Berketa. Uspješno djeluje do 1925. godine, kada mu je zbog isticanja hrvatskih nacionalnih obilježja zabranjen rad. Društvo je obnovljeno u listopadu 1990. godine kao mješoviti pjevački zbor na čelu s voditeljem prof. Vladanom Vuletinom. Pod njegovim vodstvom Društvo izdaje 2 nosača zvuka te održava preko 250 nastupa u Hrvatskoj i inozemstvu. U svibnju 2017. godine na Međunarodnom natjecanju zborova „Aurora cantat“ (Karlovac) Društvo osvaja dvije srebrne plakete u različitim kategorijama klasične zborske glazbe (mješoviti i ženski zbor). U veljači 2019. godine unutar Društva je osnovan Gradski dječji zbor Kaštelanski tići koji okuplja 35 malih pjevača. HPD „Bijaćka vila“ izvodi širok spektar repertoara, od gregorijanskih napjeva sve do autora 20./21. stoljeća, njegujući poseban afinitet prema hrvatskoj glazbenoj baštini.